Hrvatski inozemni dug iznosi 45,6 milijardi eura

Posljednji podaci HNB-a ukazuju na blago smanjenje bruto inozemnog duga u prosincu prošle godine u odnosu na studeni...

Tako je bruto inozemni dug na kraju prosinca 2013. iznosio 45,6 mlrd. eura što u odnosu na mjesec ranije predstavlja smanjenje za 22,6 mil. eura odnosno 0,1%. Vrlo blagom smanjenju na mjesečnoj razini pridonijelo je prvenstveno razduživanje javnih trgovačkih društava koji su zabilježili smanjenje duga za 2,8% dok su banke i privatna trgovačka društva smanjili dug za 0,2%. Država pri tome bilježi povećanje duga za 110 mil. eura (+1,1% mjesečno).

Dodatno, rastu duga države u prosincu pridonio je i 0,2 mlrd. eura vrijedan kratkoročni kredit za premošćivanje nelikvidnosti. U odnosu na kraj 2012. godine, ukupan bruto inozemni dug se povećao za 770,7 mil. eura odnosno 1,7% te se tako, uz godišnji pad BDP-a od 1%, udio inozemnog duga u BDP-u s 102,6% u prosincu 2012. povećao na 105,3% u prosincu prošle godine.

Promatrajući prema sektorima, godišnjem rastu bruto inozemnog duga prvenstveno je pridonio javni sektor odnosno država dok su javna trgovačka društva zabilježila smanjenje duga na godišnjoj razini (-11,5%). Rast duga države od 22,3% godišnje odnosno 1,9 mlrd. eura posljedica je izdanja euroobveznica na američkom tržištu kapitala i to u iznosu od 1,5 mlrd. dolara u travnju te 1,75 mlrd. dolara u studenom.

Rastom zaduženja države udio inozemnog duga države u ukupnom inozemnom dugu narastao je s 19,1% na kraju 2012. na 23% na kraju prošle godine (u 2008. 11,8%). Za razliku od države, kreditne institucije su nastavile s smanjenjem duga i to za 7% godišnje odnosno 663 mil. eura. dok se središnja banka zadužila za 83,5 mil. eura. Privatna trgovačka društva i sektor stanovništva nastavili su s razduživanjem te je njihov dug na godišnjoj razini smanjen za 0,4% odnosno 8,5%.

"Očekujemo da će i dalje glavni generator rasta inozemnog duga biti država (očekivano novo izdanje euroobveznice u drugoj polovini godine) dok će sektor stanovništva i privatna trgovačka društva nastaviti s razduživanjem što će doprinijeti blažoj stopi rasta bruto inozemnog duga u ovoj godini", objavili su RBA analitičari.