Menu
Prema preliminarnim podacima HNB-a deficit tekućeg računa bilance plaćanja u zadnjem je tromjesečju prošle godine iznosio 729,1 mil. eura, što je za 6,4% veći deficit nego u istom tromjesečju 2012. godine. Na razini cijele godine tekući račun bilance plaćanja zabilježio je suficit od koji iznosi 564,4 mil. eura, odnosno 1,3% BDP-a. Tome je pridonijela činjenica da je suficit u trećem tromjesečju nadmašio ukupni deficit zabilježen u ostalim tromjesečjima, što potvrđuje i uspješnost turističke sezone odnosno nominalan rast prihoda od putovanja za 4,9% koji su nominalno gotovo dosegnuli rekordnu 2008. godinu...
Suficit tekućeg računa platne bilance na razini cijele godine rezultat je najvećim dijelom povećanja suficita na računu usluga (za 378 mil. eura) i smanjenja deficita na računu dohotka (-496 mil. eura). Na računu usluga prihodi su porasli 2,8% godišnje dok su istovremeno rashodi smanjeni za 4,2% što je što je rezultiralo povećanjem suficita na 6,8 mlrd. eura (+5,9%) godišnje. Pri tome su prihodi od putovanja iznosili 7,2 mlrd. eura, što je za 335,7 mil. eura, odnosno za 4,9% više nego u 2012. godini. Međutim, rekordna 2008. godina, kada je ostvareno 7,5 mlrd. eura prihoda od putovanja još uvijek nije dostignuta. Na to da bi prihodi od putovanja mogli biti viši nego 2012. godine upućivali su fizički pokazatelji u turizmu s obzirom da je prošla godina po broju ostvarenih turističkih noćenja bila najuspješnija u posljednjih dvadesetak godina. Veći broj turističkih dolazaka i noćenja u odnosu na 2008.(+13,5% godišnje) uz istovremeno niže prihode od putovanja upućuju na zaključak da su turisti potrošnju prilagodili trenutnoj gospodarskoj situaciji odnosno još uvijek prisutnim recesijskim trendovima. Kretanja na računu roba odražavaju uglavnom slabu domaću potražnju, ali i nekonkurentnost domaćih izvoznika, što je dovelo do povećanja deficita za 3,6% godišnje (na 6,25 mlrd. eura) uz snažniji pad izvoza roba (-6,25% godišnje) od uvoza roba (-2,5% godišnje). Deficit na računu dohotka, na kojem se evidentiraju isplate dohodaka (dividendi, kamata i ostalih oblika prinosa) po osnovi držanja financijske imovine između rezidenata i nerezidenata, iznosio je 1,1 mlrd. eura, što je za čak 31,1% manji deficit nego u 2012. godini, a rezultat je znatno niže dobiti poduzeća i banaka u stranom vlasništvu. Na računu dohotka vidljivo je da su troškovi inozemnog financiranja poslovnih banaka i poduzeća smanjeni dok su se kamatni troškovi središnje države povećali. Suficit na računu tekućih transfera blago se smanjio za 4,5% na na 1,1 mlrd. eura uz snažan rast rashoda (+35,8% godišnje) kao posljedica uplata države u proračun EU-a dok su prihodi na godišnjoj razni rasli 8,6%.
Neto priljev kapitala iz inozemstva isključujući promjene međunarodnih pričuva u 2013. godini je iznosio 2,2 mlrd. eura, što je za 1,7 mlrd. eura, više nego u 2012. godini. Tome je najviše pridonio višak na računu portfeljnih ulaganja koji je iznosio 1,9 mlrd. eura uz povećanje obveza od 1,8 mlrd. eura godišnje. Izravna inozemna ulaganja (FDI) u Hrvatsku su se u odnosu na 2012. godinu prepolovila. Izravna inozemna ulaganja iznosila su 437 mil. eura, što je za 618 mil. eura manje nego u 2012. godini", objavili su danas RBA analitičari.
