Menu
Hrvatska je u siječnju zabilježila najveći skok sezonski prilagođene industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini među članicama Europske unije, pokazali su podaci Eurostata...
U Hrvatskoj je desezonirana industrijska proizvodnja u siječnju uvećana za 5,4 posto na mjesečnoj razini, nakon pada od 2,7 posto u prosincu lani. Među zemljama s najizrazitijim rastom još se izdvajaju Estonija i Mađarska, gdje je proizvodnja bila u plusu za 4,3 odnosno 3,1 posto. Najveći pad industrijske proizvodnje zabilježen je u Latviji (10,7 posto), Nizozemskoj (6,4 posto), Finskoj (3,5 posto) i Litvi (2,8 posto), prenosi HRT.
U prosjeku je u EU28 sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u siječnju porasla za 0,1 posto u odnosu na mjesec prije. Time se proizvodnja donekle stabilizirala nakon pada od revidiranih 0,4 posto u prosincu, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Preliminarnim podatkom pad je bio procijenjen u visini 0,7 posto.
Rastu industrijske proizvodnje u 28-članoj Uniji najviše je pridonio rast proizvodnje kapitalnih dobara od 1,3 posto, a slijede proizvodnja trajnih potrošnih roba i intermedijarnih proizvoda, s rastom od 0,8 odnosno 0,4 posto. Izrazitiji pad proizvodnje zabilježen je pak u proizvodnji energenata, od 1,7 posto, a slijedi pad proizvodnje netrajnih roba za široku potrošnju od 0,4 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u siječnju porasla na godišnjoj razini prvi put od ožujka prošle godine. Uvećana je 2,3 posto, nakon smanjenja za 2,9 posto u prethodnom mjesecu. Najizrazitiji godišnji rast industrijske proizvodnje u 28-članoj Uniji zabilježen je u Luksemburgu (12,7 posto), Rumunjskoj (10,5 posto), Poljskoj (6,4 posto) i Mađarskoj (6,1 posto). S druge strane, proizvodnja je najviše smanjena na Malti (12 posto), u Latviji (11 posto), Litvi (7,6 posto) i Finskoj (7,1 posto).
