Menu
Kreditni rast definitivno nije najvažniji za rast BDP-a, rekao je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić na razgovoru s poduzetnicima u okviru radnog ručka kojeg je organizirala HUP-ova Udruga malih i srednjih poduzetnika...
Analizirajući kreditni rast u zemljama srednje i istočne Europe i uspoređujući ga s kretanjem realnog BDP-a u tim zemljama, Vujčič zaključuje da između te dvije varijable nema visoke korelacije.
Hrvatska je, po podacima koje je iznio, među bolje rangiranim zemljama srednje i istočne Europe po kreditnom rastu, a BDP joj se svejedno ne oporavlja.
Taj Vujčićev zaključak razlikuje se od općeg tona sa susreta, prema kojem su upravo poteškoće u dobivanju povoljnih bankovih kredita zapreka oporavku. Na to su se najviše žalili sudionici skupa iz redova poduzetnika.
Vujčić je poduzetnicima objasnio i zašto središnja banka smatra kako bi deprecijacija kune bila izrazito rizična operacija. Podsjeća da je Hrvatska visoko 'eurizirana' zemlja pa bi deprecijacija domaće valute za, primjerice, 10 posto, znatno povećala broj nenaplativih kredita. To bi u prvom redu pogodilo dužnike, a potom i banke. Štoviše, guverner smatra da najveća opasnost za stabilnost bankarskog sustava potencijalno dolazi upravo od deprecijacije.
Vujčič tome dodaje kako je nejasno na koji način deprecijacija pridonosi konkurentnosti te navodi da postoji niz zemalja s aprecijacijom koje su istovremeno ojačale izvoz. Spominje Slovačku koja je unatoč 20 postotoj nominalnoj aprecijaciji, privukla gomilu izvozno orijentiranih ulaganja i postala najveći svjetski proizvođač automobila "per capita".
Guverner zaključuje da problem hrvatskog gospodarstva nije u nedostatku jeftinog centralnobankarskog novca niti u nestabilnosti bankarskog sustava, nego u neprovođenju strukturnih reformi.
"Hrvatska nije zemlja u koju je atraktivno ulagati. Dok to ne promijenimo, nikakva monetarna ni fiskalna politika ne mogu nas izvući", kaže guverner.
Napominje da je politika HNB-a prije krize bila restriktivna čime su izgrađeni osigurači likvidnosti i kapitala za krizno razdoblje te vrlo ekspanzivna tijekom krize, što je kamatne stope na tržištu novca, trezorske zapise Ministarstva financija i kredite poduzećima, spustilo na povijesno najniže razine.
No sve to ne može učiniti puno na obnovi gospodarskog rasta uz druga ograničenja, smatra Vujčić.
Ono što je monetarna politika po njegovu mišljenju mogla učiniti, je kupiti vrijeme za fiskalne i strukturne reforme, što i čini od početka krize, ali to vrijeme, dodaje, ne može se kupovati beskonačno.
S druge strane, guverner smatra da monetarna politika može učiniti puno lošeg i produbiti krizu, ako bi se povela za nekim oblikom monetarnog avanturizma poput devalvacije ili drugih zahvata koji bi narušili financijsku stabilnost koja je po njegovu mišljenju jedini preostali osigurač gospodarske stabilnosti u zemlji, prenosi HRT.
