Menu
Slavku Liniću ove će godine kapnuti u proračun novac s tajnih štednih računa Hrvata iz Austrije, Luksemburga, Švicarske, San Marina, Andore, Lihtenštajna, Monaka...
Bez obzira na to što Hrvatska nema porez na kamate na štednju i planira ga uvesti tek za dvije godine, u naš će proračun, zahvaljujući europskoj direktivi o kamatama na štednju, stizati novac od toga poreza koji će biti naplaćen hrvatskim građanima na kamate koje su zaradili na štednju u 16 zemalja i područja.
Sve dok se građani ne identificiraju Poreznoj upravi i ne dokažu da su ti računi njihovi, novac će ostati u hrvatskom proračunu. Direktiva se primjenjuje na dva načina: u svim zemljama EU-a, osim u Austriji i Luksemburgu, porezne vlasti međusobno jednom godišnje, 30. lipnja, razmjenjuju imena i iznose kamata koje im dostavljaju banke o svojim stranim štedišama nerezidentima.
Kad porezne vlasti jedne članice EU-a dobiju sve podatke o imenima svojih građana i iznosima kamata, odrežu porez na te kamate ako ga imaju, a ako ga nemaju, samo te informacije prime na znanje. One zemlje koje ne žele otkriti imena stranih štediša u njihovim bankama, dužne su odrezati porez po odbitku od 35 posto na kamate stranih štediša, sebi ostavljaju četvrtinu ubranog poreznog prihoda, a preostalih 75 posto šalju proračunima matičnih zemalja štediša.
Onda je na štediši da rješava porezne račune u svojoj zemlji i odluči se hoće li ostati pod velom bankovne tajne. Direktivu je potpisalo i pet zemalja koje nisu članice Unije, a odnosi se i na krunska, pridružena ili ovisna područja Ujedinjenog Kraljevstva i Nizozemske, piše Slobodna Dalmacija.
