Menu
Skorašnje raspisivanje natječaja za istraživanje nalazišta nafte i plina u Jadranu bila je glavna tema prvoga dana konferencije Energy Investment Forum u organizaciji Poslovnog dnevnika...
Koliku važnost tom pitanju pridaje energetska struka potvrđuje i naziv panela na konferenciji pod nazivom "Počinje lov na zakopano blago" koji se ticao nafte i plina na Jadranu.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak smatra da je istraživanje nafte i plina u Jadranu jedan od najvećih investicijskih potencijala, od kojega Vlada očekuje značajna ulaganja.
"Premda su mnogi bili uvjereni kako natječaj neće biti spreman u proljeće ove godine, bit će raspisan u travnju, a već sada je interes velikih svjetskih kompanije velik", kazao je Vrdoljak.
Očekuje da će natječaj biti otvoren šest mjeseci, a prvi ugovori sklopljeni 2015. godine. Tvrdi da se već u razdoblju istraživanja, koje će potom uslijediti i koje će trajati do pet godina, za hrvatsku industriju otvaraju brojne prilike, prije svega u proizvodnji opreme za platforme za bušenje.
Vrdoljak je spomenuo i druge energetske projekte koji bi prema njegovim riječima trebali omogućiti Hrvatskoj da postane konkurentno odredište za smještaj europske industrije, jer će imati najnižu cijenu plina u Europi budući da će ga imati višestruko više nego što su njezine potrebe. To su Jadransko-jonski plinovod i LNG terminal na Krku.
Ministar nije zaobišao ni Inu za koju drži da mora biti vodeća regionalna energetska kompanija.
U raspravi koja je uslijedila pokazalo se da ne dijele svi Vrdoljakov bezrezervni optimizam u pogledu istraživanja nafte i plana u Jadranu.
Tako direktorica Sektora istraživanja Ine Lilit Cota upozorava da je nova seizmika, koju je izradio norveški Spectrum, samo "novi par naočala" koji daje tek jasniju sliku podzemlja, ali ne jamči plodna nalazišta. "Seizmika ne može reći da je nafta dolje. To je kao kad bi od medicinske aparature očekivali dijagnozu i recept", kaže ona te dodaje da sezmička istraživanja mogu dati eventualne naznake plina, a nafte nikako. "Bušeće dlijeto najbolji je geolog", zaključuje ona.
Ona upozorava i na to kako danas nije lako doći do platforme za bušenje za velike dubine, što je bitno za južni Jadran, a upitnim drži i mogućnost angažmana domaće industrije u njihovoj izradi, osim ako u igru ne uđe domaća kompanija (to jest Ina).
Ističe kako je jasno da je Ina zainteresirana za sudjelovanje u natječaju, s obzirom na svoja iskustva te da se vidi kao jedan od sudionika.
Direktor Geološkog instituta Josip Halamić pak smatra da kompanije prilikom odluke o ulaganjima u istraživanja prije svega zanima politički i regulatorni rizik, potom klima, a tek onda "geološki" rizik. Ocjenjuje da po tim kriterijima Hrvatska stoji dosta dobro.
Govoreći o crnogorskim iskustvima u istraživanju nafte i plina u Jadranu, pomoćnik ministra ekonomiije Crne Gore Vladan Dubljević upozorio je da se koncesioniranjem zapravo stranicima, uz naknadu, povjerava upravljanje nacionalnim resursima, pri čemu se mora zaštiti interes sadašnjih, ali i generacija koje dolaze. U tom smislu izvijestio je da je Crna Gora osniva fond u koji će biti uplaćivan dio novca koji će pripasti crnogorskoj državi od eksploatacije nafte i plina u Jadranu.
O mogućnostima ulaganja u elektroenergetiku govorio je direktor HEP-a Tomislav Šerić pri čemu je naglasio da neće govoriti o konkretnim projektima. Kaže da će se HEP vjerojatno strateški odlučiti za ulaganja u razne izvore energije odnosno voditi politiku diverzifikacije.
Oslikavajući teškoće s kojim se susreće kompanija poput HEP-a prilikom odluke o ulaganjima, spomenuo je upitnu mogućnost povrata investicija u klasične elektrane s obzirom na niske cijene struje koje može postići proizvođač, recesiju i pad potražnje.
Kako oblikovati investicijsku politiku u takvom okružju, pita se Šerić, dodajući kako je jedino sigurno da ništa nije sigurno, a s druge strane radni vijek nekih važnih elektrana bliži se kraju, prenosi HRT.
