Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, nakon smanjenja u trećem tromjesečju, i u listopadu je nastavljeno blago smanjenje bruto inozemnog duga peti mjesec za redom na mjesečnoj razini. Tako je bruto inozemni dug na kraju listopada iznosio 44,6 mlrd. eura, što u odnosu na rujan predstavlja smanjenje za 1,3% odnosno 586,3 mil. eura...
Bruto inozemni dug smanjen je i u odnosu na kraj 2012. godine za 454,5 mil. eura, odnosno 1,01 posto. Padu bruto inozemnog duga u odnosu na kraj 2012. godine, promatrajući prema sektorima, najviše su pridonijeli javni sektor, odnosno nefinancijska trgovačka društva s obzirom da je dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava za 7,5% niži nego na kraju 2012. godine, dok je dug države narastao za 2,2% odnosno 328,7mil. eura. Nadalje, u promatranom razdoblju pad bruto inozemnog duga bilježe i kreditne institucije (-7,3%) te nebankarske financijske institucije (-6,4%). S druge strane bruto inozemni dug države na kraju listopada iznosio je 9,1 mlrd. eura. Najveći rast inozemnog duga države generiran je u travnju kada je izdana euroobveznica u iznosu 1,5 mlrd. dolara (957 mil. eura). Udio duga države u ukupnom inozemnom dugu iznosi 20,4%, dok je na kraju 2008. godine iznosio 11,8 posto.
S druge strane, kreditne institucije su u prvih deset mjeseci ove godine smanjile bruto inozemni dug za 684,7 mil, eura na 8,7 mlrd eura.
"I u posljednja dva mjeseca 2013. godine očekujemo nastavak slabe dinamike rasta inozemnog duga. Pritom će država biti glavni generator rasta vanjskog duga što uz izdanje euroobveznice u travnju potvrđuje i posljednje izdanje euroobveznice na američkom tržištu (1,75 mlrd. dolara) u studenom", objavili su analitičari Raiffeisenbanka.
