Pompozno najavljen Zakon o strateškim investicijama zasad ne donosi ploda, ako se ne računaju početni upiti koje investitori upućuju Ministarstvu gospodarstva i drugim nadležnim institucijama. Još nije potpisan nijedan ugovor države s ulagačem čija je investicija ocijenjena strateškom niti ima najava da bi se u skorije vrijeme mogao potpisati...
Upita investitora, kako je posvjedočio bivši direktor Agencije za promicanje izvoza i ulaganja Slobodan Mikac, nikada nije nedostajalo, ali je sve manje, kaže, samih investicija.
"U vrijeme kada sam vodio Agenciju mi smo godišnje bilježili oko sedam milijardi eura investicija, lani je zabilježeno manje od milijarde eura. Znači nazadak je više nego očigledan", ističe Mikac u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju. "U mom Varaždinu najveće investicije danas su izgradnje obiteljskih kuća, a prije nekoliko godina otvarali smo slobodne gospodarske zone za 3500 radnih mjesta", kaže Mikac koji je vodio APIU između 2006. i 2009.
Komentirajući Zakon o strateškim investicijama koji nudi državnu pomoć ulaganjima od najmanje 150 milijuna kuna, ističe kako je odabran krivi pristup.
"Zakon je donesen radi pružanja pomoći tzv. velikim investitorima, a poznato je da 70 do 80 posto našeg gospodarstva čine male i srednje tvrtke, one su potencijalni investitori koji u kratkom roku mogu povećati promet i zaposliti ljude, njima zapravo treba pomoć. Kako im pomoći? Smanjenjem poreza, birokratskih opterećenja i zaustavljanjem stalnih izmjena ukupnog zakonskog okvira koji destimulira bilo kakvo dugoročno razmišljanje", govori Mikac.
Kako će, pita se on, Vlada privući investicije najavama uvođenja poreza na nekretnine, nakon što je povećala PDV? Zaključuje kako je puno Vladinih priča bez osnova i iluzija da će se nekakvim specijalnim zakonom, ne mijenjajući ukupno investicijsko okruženje u zemlji, promijeniti stvari.
"Osim toga, selekcijom i arbitrarnim pristupom kome ćete pomoći, a kome ne, šaljete lošu poruku poduzetnicima. Upitna je i ustavnost takvog zakonskog rješenja", napominje Slobodan Mikac.
S protokom vremena forma ovog zakona vjerojatno će se zadovoljiti kroz javne investicije kojih je spremljeno dvadesetak. No, očekivanja države od ovog zakona su mnogo veća i kreću se u desecima milijardi kuna novih ulaganja većim dijelom iz privatnog sektora, piše Slobodna Dalmacija.