Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a u rujnu je nastavljeno blago smanjenje bruto inozemnog duga četvrti mjesec za redom na mjesečnoj razini. Tako je bruto inozemni dug na kraju rujna iznosio 45,1 mlrd. eura, što u odnosu na kolovoz predstavlja smanjenje za 0,8% odnosno 347,8 mil. eura...
U odnosu na kraj 2012. godine bruto inozemni dug je porastao za 127,9 mil. eura, odnosno 0,3 posto. Rastu bruto inozemnog duga, promatrajući prema sektorima, najviše je pridonio javni sektor, odnosno država s obzirom da je dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava za 4,9% niži nego na kraju 2012. godine dok je dug države narastao za 7,4% odnosno 634,7 mil. eura. Tako je bruto inozemni dug države na kraju rujna iznosio 9,21 mlrd. eura. Najveći rast inozemnog duga države generiran je u travnju kada je izdana euroobveznica u iznosu 1,5 mlrd. dolara (957 mil. eura). Udio duga države u ukupnom inozemnom dugu iznosi 20,4%, dok je na kraju 2008. godine iznosio 11,8 posto. S druge strane, kreditne institucije su u prvih devet mjeseci ove godine smanjile bruto inozemni dug za 454,8 mil, eura odnosno za 4,8 posto. Dug privatnih nefinancijskih trgovačkih društava gotovo stagnira. Na kraju rujna iznosio je 10,79 mlrd. eura, što je za 0,7% manje nego na kraju 2012. godine.
"Do kraja godine očekujemo da će nastavak slabe dinamike rasta inozemnog duga. Pritom će država biti glavni generator rasta vanjskog duga što uz izdanje euroobveznice u travnju potvrđuje i posljednje izdanje euroobveznice na američkom tržištu (1,75 mlrd. dolara) u studenom", objavili su analitičari Raiffeisenbanka.
