Menu
Nakon što je u drugom tromjesečju zabilježen izraženiji rast bruto inozemnog duga (za 1,2 mlrd. eura), u kolovozu je nastavljeno blago smanjenje bruto inozemnog duga treći mjesec za redom na mjesečnoj razini. Prema posljednjim podacima HNB-a bruto inozemni dug je na kraju kolovoza iznosio 45,5 mlrd. eura, što je za 102,2 mil. eura, odnosno za 0,2% manje nego na kraju srpnja...
U odnosu na kraj 2012. godine bruto inozemni dug je porastao za 690 mil. eura, odnosno za 1,5 posto. Promatrajući prema sektorima, tome je najviše pridonio javni sektor, odnosno država s obzirom da je dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava za 6,3% niži nego na kraju 2012. godine. Inozemni dug države na kraju je kolovoza iznosio 9,35 mlrd. eura, što je za 801 mil. eura, odnosno za 9,4% više nego na kraju prošle godine. Pri tome je rast najvećim dijelom generiran u travnju kada je izdana euroobveznica u iznosu 1,5 mlrd. dolara (957 mil. eura). Udio duga države u ukupnom inozemnom dugu iznosi 20,5%, dok je na kraju 2008. godine iznosio 11,8 posto. S druge strane, kreditne institucije su u prvih osam mjeseci ove godine smanjile bruto inozemni dug za 340,7 mil, eura odnosno za 3,6 posto. Dug privatnih nefinancijskih trgovačkih društava stagnira. Na kraju kolovoza iznosio je 10,83 mlrd. eura, što je za 0,3% više nego na kraju prošle godine.
Podaci do kraja godine vjerojatno će ukazati na nastavak slabe dinamike rasta inozemnog duga. Pritom će država biti glavni generator rasta vanjskog duga što uz izdanje euroobveznice u travnju potvrđuje i posljednje izdanje euroobveznice na američkom tržištu (1,75 mlrd. dolara) ,objavili su RBA analitičari.
