Menu
Slijedeća će godina biti godina brojnih promjena i izazova povezanih s neizvjesnošću njihovog učinka, no značajnije pozitivne pomake u gospodarstvu ne treba očekivati, zaključak je analitičara okupljenih na današnjem okruglom stolu "Financijska očekivanja u 2014. godini" u organizaciji Hrvatske udruge banaka (HUB) i magazina Banka...
Ekonomski analitičari pet vodećih hrvatskih banaka, okupljenih u Klub analitičara HUB-a, u idućoj godini u prosjeku očekuju gospodarski rast od svega 0,1 posto, a njihove su pojedinačne prognoze u rasponu od minus jedan do plus jedan posto.
Skup je otvorio viceguverner Hrvatske narodne banka (HNB) Damir Odak ocjenom da je za hrvatski bankarski sustav 2013. bila godina stagnacije portfelja i znatnog pada dobiti te uz procjenu da je 2014. teško jednoznačno ocijeniti, zbog implementacije brojne EU bankovne regulative. Riječ je o posve novoj regulativi, koja će imati mnoge neočekivane učinke jer po novim pravilima nitko još nije poslovao, što sa sobom nosi određenu dozu pravne nesigurnosti, rekao je Odak.
Uz to, dodao je, iduće će godine europske banke, pa tako i vlasnice vodećih banaka u Hrvatskoj, biti podvrgnute oštrom pregledu otpornosti na moguće stresove, ali je u tome dobra vijest da su vodeće hrvatske banke dobro kapitalizirane i ti testovi ne bi trebali ukazati na nedostatak kapitala u samom hrvatskom bankarskom sustavu. On je i dalje stabilan, visoko kapitaliziran i ostvaruje dobit na razini sustava, istaknuo je.
Zabrinjavajućim je pak Odak označio dinamiku kamatnih prihoda banaka, posebno od kredita, koji su u godinu dana smanjeni za 12 posto, tj. oko 1,6 milijardi kuna, kao i sve veći porast kredita koji se otplaćuju, ali uz kašnjenje duže od 90 dana - trenutno su takvi krediti na razini od oko 25 posto ukupnog kapitala banaka, a ako se ništa ne promijeni iduće bi godine mogli dosegnuti 50 posto, rekao je.
Analitičari najvećih hrvatskih banaka pozitivne pomake u 2014. ne očekuju niti u realnom sektoru. Hrvoje Dolenec iz Zagrebačke banke je tako upozorio kako je od 2008. godine hrvatski BDP kumulativno pao za 12 posto, a investicije, kao jedna od komponenti BDP-a, su istodobno realno smanjene za čak 35 posto.
Pad investicija i izostanak promjena dovodi i do pada potencijalnog BDP-a, odnosno mogućih šansi za budući gospodarski rast, a koje se promjene trebaju uvesti da se to preokrene, istaknuo je, govori nam niz izvješća međunarodnog financijskih institucija, poput izvješća Doing Business Svjetske banke, Indeksa globalne konkurentnosti ili Transition Reporta EBRD-a.
Osjetan kumulativni pad od 2008., za više od 10 posto, bilježi i dotadašnji generator rasta, osobna potrošnja, koja se ni u 2014., prema očekivanju Alena Kovača iz Erste banke, neće bitnije oporaviti, uzmu li se u obzir nastavak rasta nezaposlenosti, stagnacija plaća, mogućnost povećane porezne presije, ali i negativno kretanje indeksa povjerenja potrošača.
Da se negativni trendovi na tržištu rada neće bitnije popraviti u 2014. očekuje Zdeslav Šantić iz Splitske banke, koji je istaknuo da je još veći problem što pozitivnih pomaka nema u stopi zaposlenosti koja je na razini od oko 55 posto bila i prije krize. To govori da nova radna mjesta nisu toliko problem krize koliko nepovoljne strukture hrvatskog gospodarstva, koje nije bitnije povećavalo zaposlenosti niti pri rastu BDP-a, a to se ni danas ne mijenja.
Šantić tako kratkoročno očekuje nastavak rasta nezaposlenosti, a srednjoročno stagnaciju, uz pomake samo uslijed prirodnog odlijeva iz nezaposlenosti, a ne otvaranja novih radnih mjesta.
U raspravi o stanju javnih financija Hrvoje Stojić iz Hypo banke pozitivnim je ocijenio činjenicu da je oko dvije trećine potreba za refinanciranjem duga riješeno nedavnim inozaduženjem, a priliku vidi i u reakciji Europske komisije na smjernice hrvatske ekonomske politike do 2016., za koje je rekao kako očekuje da će isprovocirati EK na jače preporuke za konsolidacijom.
Sažimajući očekivanja bankovnih analitičara, Velimir Šonje iz Arhivanalitike je kazao da će 2014. biti godina "iznuđenih promjena", jer će EK prepoznati stvarnu fiskalnu poziciju Hrvatske i prisiliti nas na stvarnu fiskalnu prilagodbu, od čega bi već 2015. mogli imati koristi.
