U posljednjih godinu dana u Hrvatskoj je ugašeno čak devet radio postaja i jedna televizija, a dvije televizije su u predstečajnom postupku. U 2012. g. u odnosu na 2011. g. bilježi se pad prihoda, a kod nacionalnih radijskih nakladnika bilježi se rast prihoda u istom periodu…

U 2013. g. očekuje se dodatan pad prihoda, objavljeno je na 6. danima elektroničkih medija koje su u Opatiji organizirali Agencija za elektroničke medije, Hrvatska udruga radija i novina (HURIN), Nacionalna udruga televizija (NUT) i Hrvatska agencija za poštu i elektroničke telekomunikacije (HAKOM).

S obzirom da je mnogima od oko tristotinjak okupljenih predstavnika nakladnika i lokalnih medija poslovanje dovedeno u pitanje, predstavnici HURIN-a i NUT-a su ponudili moguća rješenja koja bi im mogla pomoći da prevladaju tešku tržišnu situaciju.

„Posebno bismo htjeli naglasiti potrebu redefinicije medija u smislu razlikovanja javnog servisa i komercijalnih medija. Što se tiče televizijske djelatnosti, potrebno je u hitnom postupku nastaviti aktivnosti na iznalaženju rješenja problema previsokih naknada za emitiranje kao uzroka gašenja lokalnih i regionalnih televizija“, istaknuo je predsjednik HURIN-a, Juraj Hrvačić.

Naknada za emitiranje lokalnim televizijama predstavlja dodatni godišnji trošak u iznosu od sedam milijuna kuna za koji predlažu da se financira iz prihoda digitalne dividende. Predstavnici udruga HURIN i NUT ocijenili su pozitivnim nedavne promjene Zakona o elektroničkim medijima kojim je Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija otvoren i za neprofitne medije.

Sudionici skupa upozoravaju i da bi što skorije donošenje medijske strategije Ministarstva kulture moglo bitno pridonijeti rješavanju nagomilanih problema.

“Još jednom je potvrđena važnost održavanja 6. dana elektroničkih medija na kojima su propitivane teme od značaja svim nakladnicima. Skrećem pozornost na nastavak suradnje među svim medijskim dionicima pri čemu će Vijeće dalje biti otvoreno za partnerske odnose i jednaki pristup medijima, naravno u okviru zakona i podzakonskih akata“, izjavio je predsjednik Vijeća za elektroničke medije, Zdenko Ljevak.

Predstavnici nacionalnih komercijalnih televizija su pak na panelu pod nazivom „Izbori i mediji“ pozvali na hitne promjene regulative koja se odnosi na medijsko praćenje izbora, a prema kojoj svim izbornim kandidatima mora biti omogućena jednaka zastupljenost u programu. Smatraju da će time vratiti poljuljano povjerenje javnosti u medije.

“Osobno se zalažem za potpunu deregulaciju dijela izbornih zakona koji se odnose na medije. Besmislene odredbe poput obaveznog praćenja marginalnih stranaka i pojedinaca je potrebno izbaciti, a smatram i da je model predizborne šutnje potpuno zastario i treba ga ukinuti”, izjavio je glavni urednik RTL Televizije, Ivan Lovreček.

S njim se slaže i urednik na Novoj TV, Mislav Bago, koji je naveo niz primjera nepotrebnog trošenja medijskog prostora tijekom izbornih kampanja te izrazio prosvjed jer se time novinari pretvaraju u držače mikrofona i prikrivene glasnogovornike političkih stranaka.

Na prijedlog sudionika panela Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Sabora RH će u siječnju održati tematsku sjednicu o pravilima za praćenje izborne promidžbe na kojoj će sudjelovati i predstavnici Odbora za Ustav, relevantni mediji, DIP, Ministarstvo kulture i predstavnici Vijeća za elektroničke medije.

Preliminarna analiza izvještavanja o referendumu na uzorku pet televizijskih i sedam radijskih nakladnika u razdoblju od 23. do 25. studenoga 2013. godine u središnjim informativnim emisijama, pokazala je kako su nacionalni televizijski kanali izvještavali ravnomjerno te su u većini priloga jednako vrijeme posvetili jednoj i drugoj opciji. Radijski nakladnici većinom su izvještavali objektivno.

„Ponosan sam na medije koji su profesionalno i balansirano pratili referendum, s obzirom da nije bilo nikakvog regulatornog okvira“, rekao je Branko Vukšić, predsjednik Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Sabora RH.

Predstavnicima lokalnih medija su predstavljene i mogućnosti korištenja europskih fondova, odnosno načini sudjelovanja u projektima od lokalnog i regionalnog značaja. Predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova su pojasnili uvjete prijavljivanja na natječaje kao i EU smjernice do 2020. godine. Dosad su samo dva lokalna medija u Hrvatskoj povukla sredstva iz EU fondova – SBTV i Radio Kaj čiji su predstavnici okupljenim kolegama prenijeli svoja iskustva.

Fond za poticanje pluralizma je uveo nove neprofitne korisnike što je veliki poticaj razvoju tog sektora, a Vijeće za elektroničke medije će pratiti utjecaj tih sredstava kroz mjerljive kriterije kako bi u budućnosti moglo što bolje definirati odnose podjela među pojedinim kategorijama korisnika. Vijeće za elektroničke medije je predstavilo i osnovne elemente projekta analize društvenog utjecaja Fonda za razdoblje 2010.-2012. u kojem će direktno putem anketa, intervjua i studija slučajeva sudjelovati 30 radijskih i televizijskih nakladnika i građani na području njihovih koncesija. U pripremi je i projekt edukacije nakladnika o pojedinim temama zadanim Zakonom o elektroničkim medijima, navodi se u propćenju