Menu
Ekonomist i analitičar Željko Lovrinčević komentirao je najave o mogućem povećanju poreznog opterećenja...
"Prva će posljedica povećanja opće stope PDV-a naravno biti povećanje prihoda, no gotovo najveća stopa u EU koja bi još rasla znači i ponovni odlazak građana u kupnju u inozemstvu u susjedne zemlje, gdje je taj porez niži. Uz to veća bi stopa značila i veće troškove za poduzetnike, bez obzira jesu li ili nisu uspjeli naplatiti svoje račune, opasnost da neće moći platiti svoje obveze, a to onda znači povećanje nelikvidnosti, pa i teže ubiranje poreza", upozorava Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu.
No, on napominje i da ministar poseže za rješenjima koja su u njegovoj ingerenciji, a to su porezi, jer su izostale mjere poput reforme teritorijalnog ustroja ili uređivanja stanja po ministarstvima. S druge strane ministar, napominje Lovrinčević, mora predložiti smanjenje rashoda, jer samo povećanje poreza neće dati efekta.
Lovrinčević smatra da bi se Linić trebao i u povećanju prihoda okrenuti drugim izvorima, a ne samo povećanju PDV-a.
"Treba razmišljati o oporezivanju dohotka od kapitala, jer neki oblik tog poreza ima većina europskih zemlja dok se u Hrvatskoj dosada nije posezalo za tim rješenjem", kaže Lovrinčević u razgovoru za Novi list. O razradi tog nameta ne želi govoriti, jer je to na Ministarstvu financija, ali u europskim zemljama koje imaju takav porez on se naplaćuje na zaradu od kamata na štednju, na zaradu na dionicama ali i ostalim vrijednosnim papirima.
Samo u bankama građani i poduzetnici imaju oko 195 milijardi kuna štednje, oko 90 posto tih depozita osigurava im država, ali na zaradu, odnosno na kamate ne ubire porez. Ukoliko bi se to promijenilo država bi na kamate od štednje mogla godišnje ubrati najmanje milijardu kuna poreza, a strah od povlačenja štednje u inozemstvo nije velik, jer Hrvatska i dalje ima privlačnije kamate, a europske zemlje imaju poreze na njih.
Uz to, hrvatski državljani imaju i desetke milijardi kuna u dionicama, na njima su ostvarivali zaradu, ali država tu vrstu zarade nikada nije oporezivala. O takvom se porezu razmišljalo u vrijeme Vlade Jadranke Kosor, ali su mu se usprotivile banke i na kraju se Vlada odlučila za uvođenje kriznog poreza na plaće i povećanje PDV-a sa 22 na 23 posto, piše Novi list.
