Menu
Vlada je u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju kojime želi pod kontrolu staviti rashode koje banke nameću građanima tijekom korištenja kredita...
"Želimo zaoštriti odnos Vlade prema kreditnim institucijama i više kontrolirati rashode koje građani imaju po osnovi kredita", rekao je na sjednici Vlade ministar financija Slavko Linić.
Linić kaže kako je uočeno da se neprekidno izmišljaju nove naknade vezane uz kredit. Vlada stoga predlaže da naknade vezane uz odobrene kredite moraju biti vezane uz stvarni trošak odobravanja, a zabranjuje se uvođenje novih naknada nakon sklapanja ugovora o kreditu.
Uvodi se i obveza vjerovnika da pisanim putem potrošača upozori na rizike povezane s promjenom tečaja, promjenom kamatne stope te gubitkom prihoda samog potrošača.
Kod ugovaranja promjenjive kamatne stope, Vlada predlaže egzaktno definiranje parametara koji se mogu koristiti kao osnova za promjenu ugovorene promjenjive kamatne stope (EURIBOR, LIBOR, NRS ili prosječna kamatna stopa na depozite građana u odnosnoj valuti). "Time se bankama sprječavaju zlouporabe pri određivanju parametara temeljem kojih će vršiti korekcije promjenjive kamatne stope", kaže Linić.
S ciljem izbjegavanja diskriminacije potrošača koji su sklopili ugovor prije stupanja na snagu izmjena zakona i kod kojih nisu bili definirani parametri na temelju čije će se promjene mijenjati ugovorena promjenjiva kamatna stopa, Vlada predlaže da i u takvim ugovornim odnosima vjerovnik mora kao podlogu za sve buduće promjene kamatne stope ugovoriti promjenjive parametre (EURIBOR, LIBOR, NRS ili prosječnu kamatnu stop na depozite građana u odnosnoj valuti), fiksnu maržu i razdoblja promjena kamata.
Pri tome, kod onih ugovora o kreditu kod kojih je tečaj tijekom otplatnog razdoblja aprecirao više od 20 posto kamatna stopa niti fiksne marže ne smiju biti veće od početnih, čime se štiti najugroženija skupina građana, koja je bila izložena ne samo rastu kamatne stope nego i značajnom rastu tečaja.
Linić kaže kako su banke imale "uobičajenu tehniku" da dižu maržu ako pada vrijednost kredita ili novca na tržištima. Smatramo da po Zakonu o obveznim odnosima nije u redu da građanin snosi i tečajnu razliku i rast kamata te da banka dodatno zaradi u odnosu na početnu poziciju u ugovoru, rekao je Linić.
Vlada predlaže i uvođenje maksimalno dopuštene kamatne stope na stambene kredite, koja ne smije biti viša od prosječne kamatne stope na odobrene stambene kredite u Hrvatskoj uvećane za jednu trećinu.
Predlaže se i članak kojim se uređuje maksimalno dopuštena kamatna stopa na potrošačke kredite ostalih kategorija (osim stambenih) koja ne smije biti viša od prosječne kamatne stope uvećane za jednu polovinu. Prosječnu kamatnu stopu po valutama objavljuje Hrvatska narodna banka na svojim internetskim stranicama najmanje jednom godišnje.
U pogledu dopuštenog prekoračenja po tekućem računu (tzv. minusa), prema Vladinu prijedlogu vjerovnik bi bio dužan obavijestiti potrošača o umanjenju ili ukidanju dopuštenog prekoračenja po tekućem računu najmanje 30 dana prije dana efektivnog umanjenja ili ukidanja dopuštenog prekoračenja.
Vlada želi uvesti i obvezu banke da omogući potrošaču, bez ikakvog dopunskog troška, otplatu iznosa za koji je dopušteno prekoračenje umanjeno, ili iznosa ukinutog prethodno dopuštenog prekoračenja, u 12 mjesečnih obroka i primjenom kamatne stope koja vrijedi za dopušteno prekoračenje po tekućem računu.
Građanin nije dužan prihvatiti smanjenje, odnosno ukidanje dopuštenog prekoračenja ako mu vjerovnik ne ponudi navedenu otplatu iznosa.
Vlada ograničava i ukupni trošak potrošačkog kredita, odnosno efektivna kamatna stopa smije doseći maksimalno tri postotna boda nižu kamatnu stopu od zatezne kamatne stope (9 posto) kod stambenih kredita, odnosno jedan postotni bod nižu kamatnu stopu od zatezne kamatne stope kod ostalih potrošačkih kredita (11 posto).
Premijer Zoran Milanović kaže kako se kod Vladina prijedloga radi o zaštiti potrošača te da je u srcu rasprave pitanje u kojoj mjeri država može intervenirati. Milanović je rekao da Vlada pokušava ograničiti prostor arbitrarnosti banaka imajući cijelo vrijeme pred očima ključnu činjenicu da će se, onog trena kad bankarski sustav krene u gubitke, sve raspasti.
To se mora spriječiti i to je povlaštena pozicija banaka, kaže Milanović, te dodaje da s druge strane treba suziti prostor u kojem se građani slabije, a banke sjajno snalaze, i ograničiti im ekstraprofite.
Smatra da će Vladin prijedlog biti predmet rasprava pa i tužbi, ali ističe kako Vlada svojim zadatkom smatra zaštitu potrošača, vodeći računa i o interesima banaka, kako bi građani mogli normalno i sigurnije ulaziti u kreditne aranžmane i kako kredit ne bi bio hazard.
"Na kraju, svatko odgovara za sebe i mora dobro procijeniti što potpisuje i znati da za to država neće umjesto njega preuzeti odgovornost", kazao je premijer Milanović.
Vlada je na današnjoj sjednici donijela odluku o ukidanju poticaja na stambenu štednju na godinu dana. Riječ je o uštedi od oko 200 milijuna kuna koja će, zbog dinamike isplate poticaja, u proračunu biti vidljiva tek za dvije godine. Poticaji su ukinuti samo za 2014. godinu i to po hitnom postupku, prenosi HRT.
