Menu
Podatke Eurostata koji pokazuju da će, zbog previsokog deficita, Hrvatska uskoro ući u proceduru prekomjernog deficita (EDP), u oporbi ocjenjuju kao očekivanu posljedicu izostanka reformi i oporavka gospodarstva te poručuju da je vrijeme za snažnije rezove u proračunu, iako se ne slažu oko toga na kojim stavkama bi trebalo štedjeti...
Martina Dalić (HDZ) smatra da izvješće Eurostata pokazuje probleme koji su već dulje vrijeme poznati, a svode se na izostanak oporavka gospodarstva, što ima negativne posljedice na proračun. "HDZ očekuje da se u rebalansu proračuna za 2013. godinu napokon prikaže stvarna slika u ovoj godini i proračun za 2014.", izjavila je. Dalić drži i da bi Hrvatska trebala napustiti nacionalnu metodologiju i prijeći na vođenje statistike po Eurostatovoj metodologiji. Time bi nestale sadašnje razlike, povećala bi se transparentnost i doprinijelo kvaliteti javnih financija.
Hrvatski laburisti pak smatraju da je preveliki proračunski deficit posljedica smanjivanja stope zdravstvenog doprinosa s 15 na 13%. "U trenutku smanjivanja doprinosa Vlada je znala da je u zdravstvenom sustavu oko četiri milijarde kuna dugova koje je pokušala sanirati izravno iz državnog proračuna s oko tri milijarde kuna. Javni dug je zbroj zaduživanja jedinica lokalne i regionalne samouprave, središnje države, državnih poduzeća i državnih jamstava unatrag nekoliko godina. Današnja situacija posljedica je zaduživanja za potrošnju umjesto za ulaganja", ocjenjuje čelnik Laburista Dragutin Lesar.
HDSSB ocjenjuje da su visokom deficitu doprinijela velika zaduženja koja nisu korištena za pokretanje gospodarstva, već za krpanje proračuna. Toliki deficit rezultat je lopovštine prijašnje vlade, ali i očitog nesnalaženja sadašnje koja nema rješenje ni za jedan ozbiljan problem u gospodarstvu i poljoprivredi.
U HSS-u ocjenjuju da je prekomjerni proračunski deficit posljedica izostanka fiskalnog prilagođavanja u vrijeme krize i dubokih strukturnih neravnoteža, odnosno deficita koje proizvode zdravstveni, socijalni i obrazovni sustav. "Svi rashodi moraju biti preispitani, podjednako diskrecijski rashodi kojima upravljaju Vlada i ministarstva, kao i subvencije iz proračuna i transferi prema poduzećima i kućanstvima. Mirovine iz punog radnog staža ne smiju se smanjivati kao ni plaće u obrazovanju i zdravstvu. Ostale plaće u javnom sektoru moraju se prilagoditi krizi", drže HSS-ovci, a prenosi HRT.
