Menu
Nakon što je prošlogodišnji pad osobne potrošnje te investicija rezultirao smanjenjem realnoga BDP-a za 2 posto, u drugomu tromjesečju ove godine uočavamo pozitivna kretanja u gospodarstvu, navode RBA analitičari u posljednjem broju RBAnaliza...
Međugodišnja stopa pada realnog BDP-a snizila se na 0,7 posto. Ostvaren je rast u svim komponentama rashodne strane BDP-a, jedino je povećanje uvoza dalo negativan doprinos rastu. Naime, neposredno pred ulazak Hrvatske u EU uvezene su dodatne količine roba, na koje se od srpnja obračunavaju više trošarine pa ni solidni rezultati ostvareni u turističkoj predsezoni nisu uspjeli anulirati negativan saldo u neto razmjeni s inozemstvom.
"U drugomu polugodištu očekujemo rast izvozne potražnje i pojačanu sklonost za investicije u proizvodnju razmjenjivih roba i usluga zbog početka oporavka u eurozoni. Uz stabilnu osobnu potrošnju u trećemu tromjesečju najveći doprinos rastu BDP-a očekujemo od povećanog izvoza usluga putem prihoda iz turističkih djelatnosti. U posljednjem ovogodišnjem tromjesečju očekuje se i rast investicija te bi nakon pet godina gospodarstvo tehnički trebalo izaći iz recesije", navode RBA analitičari.
"Pozitivna tendencija u gospodarstvu trebala bi se prenijeti u sljedeću godinu. Pokretače rasta nalazimo u poticajima iz okruženja, uz preduvjet da mjere ekonomske politike ne umanje sklonost privatnoga sektora za potrošnju te investicije. To znači da se proces fiskalne konsolidacije ne provodi povećanjem poreznih stopa ili uvođenjem novih poreza, već svođenjem rashoda proračuna na razinu prihvatljivoga deficita. Nažalost, ostvarenje proračuna u ovoj godini i najava strategije Vlade za sljedeće tri godine ne bude optimizam. U 2013. godini očekujemo deficit proračuna od 4,5 posto BDP-a, što je za jedan postotak BDP-a iznad planiranog, a u sljedećoj godini Vlada najavljuje povećanje deficita na 5,5 posto. Očito je da Hrvatska neće zadovoljiti fiskalni kriterij deficita opće konsolidirane države od najviše 3 posto BDP-a, a nakon usklađenja izvještaja Ministarstva financija s metodologijom Europskih sustava računa (ESA) vjerojatno ni kriterij odnosa javnog duga prema BDP-u od najviše 60 posto. Posljedično, Hrvatska će ući u proceduru prekomjernoga deficita (EDP). Što donosi uvođenje vanjskoga fiskalnog korektora putem EDP-a analiziramo u temi broja.
Prekoračenje planiranoga deficita proračuna u 2013. godini primorava državu da pronađe dodatne izvore financiranja. Eventualno zaduživanje države na inozemnomu tržištu imalo bi stabilizacijski učinak na tečaj uz pritisak na daljnje snižavanje tržišnih kamatnih stopa i troškova financiranja kratkoročnoga javnog duga. No, smanjenje rejtinga države na podinvesticijsku razinu i najava nastavka procesa rasta javnoga duga na razinu iznad 60 posto BDP-a negativno utječe na cijenu zaduživanja.
U slučaju da država ne ostvari zaduživanje u inozemstvu, morat će se okrenuti domaćemu tržištu. Dovoljnu ponudu kapitala u kunama za hitno zaduživanje države može osigurati središnja banka (HNB) oslobađanjem pričuva likvidnosti u bankama. U suprotnomu, ostaje mogućnost da HNB intervenira na deviznom tržištu ponudom iz deviznih rezervi, kratkoročno stabilizira tečaj i kamatne stope te time omogući financiranje povećanoga proračunskog deficita po prihvatljivoj cijeni zaduživanja. Međutim, deficit države se većim dijelom stvara u zimskomu dijelu godine, a uz to početkom 2014. godine dospijevaju dvije dugoročne obveznice. Stoga će država ubrzo ponovno izlaziti na tržište duga, a problem održavanja financijske stabilnosti uz izostanak fiskalne konsolidacije nanovo će se otvoriti", stoji u posljednjem broju RBAnaliza.
