Menu
Iako Vlada vjeruje da će izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju korisnike kredita zaštititi od samovolje banaka, saborska oporba smatra da predložene mjere nisu dovoljne, a ministar financija Slavko Linić banke je optužio da su kamatama na trezorske zapise u kolovozu ucijenile državu...
HDZ-ova zastupnica Martina Dalić u raspravi je upozorila da kamatne stope ovise i o rizičnosti klijenata.
"Hrvatska je početkom kolovoza izdala trezorske zapise na domaćem tržištu, dakle zadužila se na godinu i pol dana uz kamatnu stopu od pet posto. To baš ne izgleda kao kamata za klijenta bez rizika", rekla je Dalić, na što joj je Linić odgovorio kako banke kamatu nisu određivale po tržišnim principima.
"Imali smo sve dogovoreno s domaćim bankama, a onda je kamata skočila na pet posto. Znajte, to nije tržišni odnos. To je ucjena jednog bankara, Hrvata koji je na čelu banke, koji nije išao na tržišne odnose, nego na ultimatume zbog presude o 'švicarcima', a iza njega ne stoji njegova matica", ustvrdio je Linić.
HDSSB-ov zastupnik Boro Grubišić predložene je izmjene nazvao "zakonom o pokušaju provođenja socijalne politike ove vlade preko mrvica koje potražujemo od komercijalnih banaka".
Laburist Dragutin Lesar građane je pozvao da ne nasjedaju posrednicima Reiffeisen zadruge u Hrvatskoj, tvrdeći da se iza tog projekta krije "prevara i podvala".
"Oni namjerno dovode korisnike kredita u nemogućnost plaćanja i kredit pretvaraju u leasing, uzimaju im stan, kuću. Pozivam i ministra pravosuđa Miljenića da hitno intervenira u zakonodavnu regulativu da se takvi ugovori u Hrvatskoj proglase ništetnim jer su sklopljeni mimo propisa o sklapanju ugovora o kreditiranju građana", rekao je Lesar.
Željko Šemper (HSU) uvjeren je da će predložene zakonske izmjene zaštititi građane od prekomjernog rasta kamatnih stopa, a posebno je pohvalio odredbu po kojoj banke neće moći jednostrano ukidati dopuštena prekoračenja.
Upitao je, međutim, može li taj zakon spriječiti "poplavu silnih letaka kojima se umirovljenicima bezobrazno nude krediti stotinu puta veći od prosječne plaće".
"Isto mi nije jasno zašto uz ponudu ovih kredita idu i slike lijepih žena", požalio se Šemper.
