Već četvrti mjesec za redom Hrvatska bilježi rast vanjskog duga

U svibnju je četvrti uzastopni mjesec bruto inozemni dug porastao na mjesečnoj razini. Prema podacima HNB-a bruto inozemni dug je na kraju promatranog mjeseca iznosio 46,3 mlrd. eura, što je za 455 mil. eura ili 1% više nego na kraju travnja...

S obzirom na rast u razdoblju od veljače do svibnja, stanje vanjskog duga više je nego na kraju prošle godine za 1,4 mlrd. eura, odnosno za 3,2 posto. Tome je najviše pridonio rast duga države od 955,8 mil. eura čemu je velikim dijelom pridonijelo izdanje euroobveznice u iznosu 1,5 mlrd. dolara (957 mil. eura) u travnju.

Dug središnje države na kraju je svibnja iznosio 9,5 mlrd. eura, što je 20,5% ukupnog inozemnog duga. Javna nefinancijska trgovačka društva smanjila su inozemni dug u prvih pet mjeseci ove godine za 236 mil. eura (-4,9%). Dug privatnih nefinancijskih trgovačkih društava gotovo stagnira. Na kraju svibnja iznosio je nešto manje od 11 mlrd. eura, što je za 1,1% više nego na kraju prošle godine.

Na godišnjoj razini, dakle u odnosu na svibanj prošle godine ukupan inozemni dug manji je za 1,5 mlrd. eura (-3,2%). Tome je najviše pridonijelo smanjenje duga kreditnih institucija za 2,3 mlrd. eura (na 9,5 mlrd. eura). Ipak, u prva četiri mjeseca ove godine vidljivo je usporavanje razduživanja kreditnih institucija s obzirom da je stanje njihovog duga na kraju svibnja bilo za blagih 83,9 mil. eura ili 0,9% više nego na kraju prošle godine.

"U ovoj godini očekujemo nastavak slabe dinamike rasta inozemnog duga. Pritom će država biti glavni generator rasta vanjskog duga uz izdanje euroobveznice u travnju i potencijalno još jedno izdanje do kraja godine. I velika bi poduzeća mogla iskoristiti razmjerno povoljnu situaciju na inozemnim tržištima za podmirenje domaćih obveza. Razduživanje bankarskog sektora trebalo bi se usporiti", objavili su analitičari Raiffeisenbanka.