Menu
Udio tzv. loših kredita nastavlja rasti i krajem lipnja premašio je 15 posto - od ukupno 286,4 milijarde kuna kredita kod banaka u Hrvatskoj krajem lipnja ove godine 15,11 posto, ili 43,3 milijarde kuna je u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita, pokazuju podaci koje je danas na svojim web stranicama objavila Hrvatska narodna banka (HNB)...
Ukupni iznos loših kredita u odnosu na kraj prošle godine porastao je za nešto više od 3,7 milijardi kuna, a udio loših kredita u ukupnim kreditima za 1,18 postotnih bodova, s 13,93 posto krajem 2012. na 15,11 posto krajem lipnja ove godine.
Podaci središnje banke pokazuju da je kod kredita građanima udio loših kredita 10,33 posto, a da i nadalje znatno veće probleme sa servisiranjem kredita imaju poduzeća kod kojih je udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivith kredita u ukupnim kreditima 26,89 posto.
Krajem lipnja ove godine kod trgovačkih je društava bila upitna naplata 29,7 milijardi kuna od ukupno 110,5 milijardi kuna kredita danih tom sektoru.
Ukupni krediti stanovništvu krajem lipnja iznosili su 123,7 milijardi kuna, od čega je u skupinu loših kredita bilo klasificirano oko 12,8 milijardi kuna.
Stanovništvo je najviše zaduženo putem stambenih kredita, krajem šestog mjeseca ti su krediti iznosili 57,4 milijarde kuna, od čega je upitna naplata za njih 7,07 posto, što je iznos od gotovo 4,1 milijardu kuna.
Po iznosu kod stanovništva slijede gotovinski nenamjenski krediti s ukupno 36,9 milijardi kuna, a krajem lipnja kod tih je kredita udio loših bio 9,59 posto, što je iznos od 3,5 milijardi kuna.
Po podacima središnje banke, visoka rizičnost naplate kredita od građana postoji kod prekoračenja po transakcijskim računima (15,01 posto), kod ostalih kredita stanovištvu (24,84 posto), a najveći udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita kod stanovništva je kod hipotekarnih kredita (25,55 posto).
Udio loših autokredita kod građana je 4,48 posto, a 4,52 posto kod kredita po kreditnim karticama.
Podaci HNB-a o kvaliteti kredita po valutama, pokazuju iznadprosječnu rizičnost naplate kredita odobrenih u kunama bez valutne klauzule kod kojih je udio loših kredita 17,35 posto, odnosno od ukupno 75,9 milijardi kuna kunskih kredita (bez valutne klauzule), djelomično nadoknadiv i potpuno nenadoknadiv je iznos od 13,1 milijardu kuna.
Najviše je pak kredita krajem lipnja bilo vezano uz euro, ukupno 182,4 milijarde kuna, od čega je upitna naplata 25,7 milijardi kuna, što je u ukupnim kreditima vezanim uz tu valutu udio od 14,10 posto.
Kod kredita vezanih za švicarski franak udio loših kredita krajem lipnja iznosio je 14,92 posto - od ukupno 25,7 milijardi kuna kredita vezanih uz švicarski franak, u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih je 3,8 milijardi kuna.
Pritom je daleko najveći udio loših kredita vezanih uz švicarski franak kod poduzeća, čak 54,19 posto. Trgovačka društva imala su krajem lipnja 1,9 milijardi kuna kredita vezanih uz švicarski franak, a rizična je naplata 1,02 milijarde kuna.
Građani pak imaju znatno veći iznos kredita vezanih uz 'švicarac', ukupno 23,4 milijarde kuna, a od toga je 11,72 posto, ili 2,7 milijardi kuna u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita.
