Menu
Jedanaest latinoameričkih država nije u srijedu poduprlo odluku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o nastavku kreditiranja Grčke, obrazlažući to prevelikim rizikom da ta zadužena država neće moći vraćati kredite, a MMF je istaknuo da će Europa možda morati ranije pomoći Grčkoj nego što je to predviđeno postojećim paketom pomoći...
Odluku latinoameričkih država o izuzeću iz odluke MMF-a objavio je brazilski predstavnik u neuobičajeno otvorenom priopćenju u srijedu, koje je dodatno naglasilo sve veću frustraciju brzorastućih gospodarstava politikom MMF-a za spašavanje dugovima opterećenih europskih zemalja.
"Nedavni razvoj događaja u Grčkoj potvrđuje neke od naših najvećih strahova", rekao je Paulo Nogueira Batista, brazilski izvršni direktor u MMF-u koji zastupa i deset manjih država u središnjoj i Južnoj Americi te na Karibima.
"Primjena programa reformi u Grčkoj nije zadovoljila na gotovo svim područjima, a pretpostavke o gospodarskom rastu i stabilizaciji duga su preoptimistične", rekao je Batista kritizirajući odluku izvrnog odbora MMF-a od ponedjeljka da pozajmi Grčkoj 1,7 milijardi eura.
Time je na ukupnih 28,4 milijarde dolara porasla pomoć MMF-a Grčkoj, iznos koji Grčka neće moći platiti ako je se riješe partneri iz eurozone, upozorio je Batista.
EU i SAD, koje imaju većinu glasova u izvršnom odboru MMF-a, dosad su čvrsto podupirale Grčku. Američki ministar financija Jack Lew ranije ovoga mejseca odletio je u Atenu kako bi potvrdio potporu Washingtona.
Unatoč tome što je od sredine 2010. iskoristila gotovo 90 posto od 240 milijardi dolara pomoći, Atena je i dalje isključena s tržišta obveznica i ovisi o pomoći kreditora.
Stabilizacija državnog duga ovisi o obećanju partnera iz eurozone da će joj iduće godine pružiti dodatnu pomoć, kao što je produžetak roka otplate kredita, pod uvjetom da provede bolne proračunske rezove i provede reforme koje su nametnuli kreditori.
No, Grčka će možda trebati provesti brže i veće rezanje potrošnje kako bi ponovno stekla povjerenje investitora i postigla godišnje stope rasta od oko tri posto koje bi poduprle paln pomoći, upozorio je MMF.
Unatoč tome što je od 2010. značajno smanjila proračunski deficit, Atena mora poboljšati sustav naplate poreza i smanjiti državnu potrošnju kako bi ostvarila fiskalne ciljeve, ističu u MMF-u, prenosi HRT.
