Menu
Ekonomski institut Zagreb (EIZ) u ovoj godini očekuje pad realnog BDP-a od 0,9 posto, a za 2014. godinu prognozira oporavak uz rast BDP-a od 1 posto...
Sadašnje su prognoze snižene u odnosu na one od prije tri mjeseca, kada je EIZ predviđao pad BDP-a u ovoj godini od 0,5 posto, a za iduću rast od 1,2 posto, a prognoze su snižene zbog gospodarskih prilika koje su nepovoljnije od očekivanih, prvenstveno zbog velikog pada izvoza.
Pritom iz EIZ-a u priopćenju u povodu objavljivanja novog broja publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly, napominju kako je Hrvatska i dalje u recesiji, no dodaju i kako se čini da negativni trendovi postupno jenjavaju i da je recesija blizu svog dna.
"Iako većina pokazatelja upućuje na nastavak nepovoljnih gospodarskih kretanja, čini se kako negativni trendovi postupno jenjavaju i da je recesija blizu svog dna. Bude li turistička sezona dobra, to bi, zajedno s poslovnim optimizmom zbog ulaska u EU, mogao biti temelj za promjenu negativnih trendova već krajem ove godine te postupan oporavak iduće godine. Oporavak će, međutim, biti slab i nestabilan, ponajprije zbog postojećih neravnoteža u gospodarstvu i ovisnosti o gospodarskim kretanjima u EU-u", navode analitičari Ekonomskog instituta.
Po dostupnim statističkim podacima, Hrvatska je i dalje u recesiji, ističu iz EIZ-a i podsjećaju da je u prvom ovogodišnjem tromjesečju BDP pao za 1,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Tom su najviše doprinijeli pad osobne potrošnje od 3 posto i pad izvoza od 4,9 posto, ponajprije uzrokovano padom izvoza u zemlje CEFTA-e od 10 posto.
Međugodišnje smanjenje osobne potrošnje povezano je s padom zaposlenosti zbog kojeg je došlo do smanjenja raspoloživog dohotka stanovništva.
Pod utjecajem slabe potražnje za radnom snagom u uvjetima kontinuiranog pada gospodarske aktivnosti, u ovoj se godini očekuje rast stope nezaposlenosti na preko 20 posto i njeno zadržavanje na toj razini i u 2014. godini.
U 2014. očekuju se slabljenje negativnih trendova na tržištu rada, stabiliziranje osobne potrošnje, oporavak vanjske trgovine i daljnji rast investicija.
Analitičari Ekonomskog instituta ocjenjuju da bi gubitak tržišta članica CEFTA-e, na hrvatsku međunarodnu razmjenu mogao imati veći učinak nego što se mislilo. Tako projekcije ukazuju na pad ukupnog izvoza roba i usluga od 2,8 posto. Uz to, padu izvoza će, uz dugoročni problem nekonkurentnosti, doprinijeti i proces restrukturiranja brodogradilišta.
Analitičare Instituta ohrabruje blag porast investicija u odnosu na kraj prošle godine, mjeren desezoniranim podacima, koji ukazuje na mogućnost promjene četverogodišnjeg negativnog trenda.
Procjenjuju da bi 2013. mogla završiti porastom investicija, za 1,5 posto, što je značajno manje od Vladinih projekcija, ali predstavlja zaokret na bolje u odnosu na sadašnje stanje.
Očekuju da ulazak Hrvatske u EU neće imati značajniji kratkoročan učinak na povećanje cijena jer su cijene u Hrvatskoj već relativno visoke, ali i zbog relativno slabe potražnje. Stoga se u ovoj godini očekuje smanjivanje stope inflacije na prosječnih 2,7 posto, a u idućoj godini na oko 2 posto.
Tečaj bi trebao ostati stabilan. Očekuje se vrlo spor oporavak kreditne aktivnosti banaka zbog nastavka procesa razduživanja privatnog sektora, kao i zbog najavljene strože regulative u vezi s 'lošim' kreditima.
Proces fiskalne konsolidacije će se nastaviti, ali uz brojne otežavajuće okolnosti, poput saniranja bolničkog sustava, preuzimanja plaćanja u sklopu restrukturiranja državnih poduzeća te po osnovi ranije izdanih jamstava.
Predviđaju da će u ovoj godini deficit opće države doseći 4,5 posto BDP-a, ako se mjeri prema pravilima proračunskog računovodstva ili oko 4 posto, ako se mjeri prema statističkim pravilima ESA95.
U 2014. očekuju smanjivanje deficita, ponajprije zbog pravila koordinacije fiskalnih politika u EU-u u okviru Sporazuma o stabilnosti i rastu čija će primjena iduće godine postati obvezna za Hrvatsku.
Analitičari EIZ-a kao ključne rizike prognoza navode neizvjesnosti oko gospodarskog oporavka u zemljama EU-a, kratkoročnih učinaka članstva Hrvatske u EU-u i kretanja na tržištu rada. Upozoravaju i kako je neizvjesno koliki su hrvatski kapaciteti za apsorpciju iz fondova EU.
