Pad investicija temeljni je razlog za izbijanje krize, a njihovo ponovno pokretanje ključ je oporavka, kazao je predsjednik Vlade Zoran Milanović otvarajući završno predstavljanje vladinih mjera poticanja investicija i restrukturiranja gospodarstva u sklopu projekta ProInvest...
Prema njegovim riječima u Agenciji za investicije i konkurentnost registrirano je 60 većih projekata ukupne vrijednosti više od šest milijardi eura i to uglavnom u turizmu, energetici i industriji. Do kraja godine trebalo bi ih biti realizirano petnaest, uz zapošljavanje 2500 radnika.
Govoreći o koracima kojima Vlada pomaže privredu, Milanović je rekao kako je Vlada inicirala donošenje jednog od najpoticajnijih zakona za razvoj investicija te je odbio prigovore da taj zakon omogućuje rasprodaju ključnih nacionalnih dobara i resursa.
Spomenuo je izgradnju novog bloka TE Plomin i drugih energetskih objekata, obnovu željeznica, gradnju novog terminala Zračne luke Zagreb i LNG terminala. Većina tih investicija bit će financirana iz fondova EU, kaže Milanović.
Najavio je i restrukturiranje javnog sektora naglašavajući da je Vlada i do sada u tom području imala uspjeha, posebno u spašavanju brodogradnje koja je, po njegovoj ocjeni, očuvana u znatno većem obujmu nego u zemljama EU.
Premijer je odbio prigovore da Vlada politikom fiskalne konsolidacije povećava porezni teret i uvodi porezni teror. Upravo suprotno, tvrdi Milanović, uvođenje reda u porezni sustav i javne financije omogućit će poštenu raspodjelu poreznog tereta.
Premijer je istaknuo i da su vladine mjere smanjile nelikvidnost sa 44,6 milijardi kuna krajem rujna 2012. na sadašnjih 37 milijardi kuna uz napomenu da je i taj iznos previsok.
Premijer ističe da su radna mjesta državnih službenika i namještenika zajamčena, a da je tome pridonijelo i njihovo odricanje od božićnica, regresa i jubilarnih nagrada koje se danas rijetko isplaćuju i u privatnom sektoru.
Odgovarajući na kritike o promašenosti politike štednje, ali i na one prema kojima su rezovi preblagi, rekao je da je Vlada izabrala srednji put. Daljnji rezovi onemogućili bi razvoj, a povećanje javne potrošnje nemoguće je zbog visokih deficita i javnog duga, kaže Milanović, prenosi HRT.