Menu
Hrvatski je bruto inozemni dug na kraju prošle godine iznosio 44,9 milijardi eura, odnosno 101,8 posto BDP-a, a taj udio vanjskog duga u BDP-u jednak je kao i na kraju 2011. godine, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB)...
Tijekom prošle godine hrvatski je bruto inozemni dug smanjen za oko 800 milijuna eura, sa 45,7 milijardi eura krajem 2011. na 44,9 milijardi eura krajem 2012.
Pritom je stopa refinanciranja u cijeloj godini iznosila 94 posto, a najniža je bila u bankarskom sektoru gdje su nova korištenja pokrila 62 posto otplata dospjelog duga, napominju analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a.
Smanjenju ukupnog inozemnog duga na godišnjoj razini pridonosi razduživanje financijskog sektora, odnosno banaka koje su, prema statističkim podacima HNB-a, svoju inozemnu zaduženost tijekom 2012. smanjile za 2,2 milijarde eura, ili za 19,3 posto.
Inozemni dug banaka krajem prošle godine iznosio je 9,4 milijarde eura (krajem 2011. godine 11,6 milijardi eura).
Tako je i udio inozemnog duga banaka u ukupnom hrvatskom vanjskom dugu smanjen za 4,5 postotnih bodova, s 25,4 posto krajem 2011. godine na 20,9 posto krajem prošle godine.
Suprotan smjer ima inozemni dug države koji na godišnjoj razini bilježi rast za 19,2 posto. Krajem 2012. inozemni dug države iznosio je 8,3 milijarde eura, što je za 1,3 milijarde eura više nego krajem 2011. godine.
Udio vanjskog duga države u ukupnom vanjskom dugu porastao je sa 15,3 posto krajem 2011. na 18,6 posto krajem 2012.
Država je prošle godine na međunarodnom tržištu izdala obveznicu u iznosu od 1,5 milijardi američkih dolara, a na rast inozemnog duga države utjecalo je i preuzimanje obveza brodogradilišta, napominju analitičari.
Inozemni dug ostalih domaćih sektora (pretežno trgovačkih društava i nebankarskih financijskih institucija, uključujući HBOR) na kraju prošle godine iznosio je 19,7 milijardi eura, što je na godišnjoj razini smanjenje za 438,8 milijuna eura, ili 2,2 posto. Udio inozemnog duga tog sektora na godišnjoj je razini ostao na oko 44 posto.
Ostali sektori u prva su tri tromjesečja prošle godine zabilježili smanjenje svog inozemnog duga, a rast u zadnjem kvartalu, što je posljedica zaduživanja pojedinih privatnih nefinancijskih i javnih poduzeća.
Analitičari HNB-a napominju kako se veličinom transakcije u zadnjem kvartalu prošle godine izdvaja Agrokor koji je povećao svoje obveze prema inozemstvu izdanjem obveznice vrijedne 600 milijuna eura, dok su ostala privatna nefinancijska poduzeća uglavnom refinancirala dospjeli dug. Dug javnih poduzeća povećao se isključivo zbog izdanja inozemne obveznice HEP-a (500 milijuna dolara), a inozemna zaduženost preostalih javnih poduzeća smanjila se, navodi se u Biltenu.
Po podacima HNB-a, stanje inozemnog duga s osnove izravnih ulaganja u poduzeća u prošloj se godini povećalo za 542,7 milijuna eura te je krajem 2012. iznosilo 7,5 milijardi eura.
Taj je rast uglavnom ostvaren u četvrtom tromjesečju (za 400 milijuna eura u odnosu na treće tromjesečje 2012.), a posljedica je prenošenja loših plasmana jedne poslovne banke na društvo u indirektnom vlasništvu banke majke. Pritom je, s porastom duga novoosnovanog društva, došlo i do smanjenja inozemnog duga domaće banke, a učinak na ukupno stanje inozemnog duga Hrvatske bio je neutralan, napominju analitičari HNB-a.
