Menu
Euro je za sada spašen, a fiskalna unija bi mogla trajno stabilizirati zajedničku valutu. Ali kako bi ta unija trebala izgledati? Jedna revizorska kuća i jedan istraživački institut imaju konkretan prijedlog.
Za trajnu stabilnost eura, neophodno je smanjenje neravnoteže između država članica. Ako je zemljama s juga Europe neophodna financijska pomoć, sjeverne zemlje spremne su pomoći samo ako se dužničke države odreknu osnovnog suvereniteta...
Tu blokadu sada žele razbiti istraživači revizorske kuće PricewaterhoueceCoopers (PwC) i hamburškog Instituta za svjetsku privredu. Oni predlažu uvođenje europskog poreza na dohodak. On bi obuhvaćao 10 posto nacionalnog poreza na dohodak. Ovisno o broju stanovnika, zemljama se vraća određena suma.
Norbert Winkeljohann iz njemačkog PwC-a, kaže: "Time bismo prvo dobili uplatu koja ovisi o dohotku, a potom isplatu koja je od njega neovisna."
Ali zašto baš porez na dohodak građana? Razlog objašnjava Tomas Straubhaar iz Inistituta za svjetsku ekonomiju: "U porezu na dohodak se najbolje ogleda ekonomski učinak zemlje. "
Ovaj porez ne predstavlja miješanje u nacionalnu poreznu politiku, niti približavanje fiskalne i socijalne politike, naglašava Winkeljohann. "Neophodni su nam različiti sustavi za održavanje konkurentnosti. Ali nama je potrebna i fiskalna unija država koje imaju euro. Onda bi se sve događalo na principu preraspodjele".
Jedna zemlja dobiva podršku iz europskog budžeta samo ako je taj novac predviđen za strukturne reforme. Pri tom države same odlučuju na što će potrošiti novac, kaže Straubhaar.
"Uostalom u svakoj zemlji je došlo do neravnoteže iz različitih razloga. Dok su u Grčkoj neophodne reforme državne uprave, u Španjolskoj je neophodan novac za sanaciju banaka", navodi on.
"Neophodan je i povjerenik za euro koji će nadgledati korištenje budžeta i eventualno primijeniti veto. Ako bi se uveo nacionalni porez na dohodak, to bi Njemačku godišnje opteretilo za 30 milijardi eura, kaže Winkenjohann. "To je sustav na osnovi doprinosa, koji bismo mi kao zemlja morali podnositi nekoliko godina. Ali to je ipak nešto drugo nego kada se nalazimo u teškoj situaciji i Bundestag mora brzo odobriti pomoć za privredni rast od 120 milijardi eura."
Ekonomski šokovi se ne mogu spriječiti sve dok postoje privredni ciklusi. Da bi oni bili podnošljiviji za pogođene države euro zone, istraživači predlažu uvođenje europskog osiguranja u slučaju nezaposlenosti, koje bi se isplaćivalo nezaposlenima tijekom godinu dana i činilo 30 posto nacionalne prosječne plaće. Time bi bili rasterećeni socijalni sustavi. Njemačka za te potrebe trenutno izdvaja 10 milijardi eura.
