Menu
“Država ne želi ući u vlasništvo i ne želi upravljati tvrtkama, a ni banke iz drugih razloga ne mogu preći udjele veće od 25 posto. Sramotno je da Vlada vodi proces restrukturiranja u privatnom sektoru, ali radit ćemo na kapitalnom jačanju društva”, izjavio je ministar Slavko Linić na okruglom stolu Restrukturiranje ili likvidacija? u organizaciji časopisa Banka...
Linić je rekao da je pravi problem u Hrvatskoj taj što su tvrtke počele napuštati temeljni posao i skretati u nekretninski biznis i to baš u trenutku izbijanja krize, kada su se kompanije u svijetu počele izvlačiti iz tog biznisa. Dodao je da s bankama tek treba naći dodatne modele spašavanja osnovne djelatnosti.
U Vladi su ocijenili da za kapitalno jačanje društava neće biti dovoljna sredstva fondova gospodarske suradnje, pa su na inicijativu banaka krenuli u osnivanje equity fonda u kojeg će pokušati dobiti sredstva EU fondova i Svjetske banke. U Vladi se nadaju privlačenju barem 100 milijuna eura u equity fond namijenjen kapitalnom jačanju prvenstveno srednjih poduzeća.
Za problem insolventnosti i nelikvidnosti Linić je rekao da će se riješiti do srpnja ove godine, a zakon koji je potaknuo čišćenje gospodarstva nije trenutno rješenje, već je tek početak promjene ponašanja i vjerovnika i dužnika.
Porast broja insolventnih tvrtki i njihovog duga od 2008. jasno upućuje na nužnost restrukturiranja i pokušaja revitalizacije poslovanja, konstatirao je dr. sc. Vladimir Preveden, direktor zagrebačkog ureda Roland Bergera.
"Sva velika europska gospodarstva suočena su s ozbiljnim strukturalnim izazovima koji zahtjeva strukturalno restrukturiranje, pa ni Hrvatska nije izuzetak. Hrvatska je, međutim, suočena s izazovima smanjene konkurentnosti, pasivnosti realnog sektora i nerestrukturiranim poduzećima", rekao je Preveden i naglasio da je restrukturiranje poduzeća preduvjet za izlazak iz krize, ali još uvijek je preveliki naglasak na refinanciranju umjesto na restrukturiranju. Međutim, samo integrirani pristup može restrukturirati tvrtku na održiv način.
"Kasnimo s provedbom. Restrukturiranja i transformacije su se trebala početi provoditi još od 2006., čak i ranije, recesija predugo traje, loš je managament i u poduzećima nedostaje vrhunskih stručnjaka koji nisu samo na usluzi vlasniku, već rade za dobrobit poduzeća i svih stakeholdera. Vlasnici žive na starim lovorikama i ne prihvaćaju činjenicu da im poduzeće vrijedi znatno manje nego prije nekoliko godina, a zarade iz zlatnih vremena nisu se koristila za jačanje kapitalne baze”, kaže analitičarka Suzana Košćak opisujući sadašnju situaciju gordijskim čvorom – spojili su se gubitak tržišta i likvidnosti sa visokom stopom zaduženosti i manjka kapitala.
Posljedica je osjećaj vezanih ruku.
"Prepreka restrukturiranju je i to što se vlasnici i vjerovnici teško odriču i priznaju činjenicu da im kompanija i potraživanja ne vrijede ili kako malo vrijede", istaknula je Košćak.
Ministar Linić uvjeren je da će Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi promijeniti takva ponašanja.
"Konstruktor prvi ide u stečaj zbog ponašanja vlasnika", rekao je ministar Linić dodajući da su vjerovnici cijelu prošlu godinu pokušavali pomoći tom poduzeću, "ali vlasnik i managament počeli su izvlačiti imovini i ostavljati dugove". Rekao je da je novi zakon ipak potaknuo neke vlasnike na dogovore, te istaknuo veliku podršku bankarskog sektora cijelom procesu koje u nekim slučajevima, rekao je prihvaćaju otpise potraživanja do 40 posto, "što nije jednostavna odluka."
