Menu
Zahvaljujući sporazumu Europske unije i Švicarske konfederacije u slovenski državni proračun uplaćeno je 440.000 eura, što je dio kamata koji su Slovenci s otvorenim računima u Švicarskoj dobili na ime kamata u prošloj godini, piše ljubljansko "Delo"...
Prema sporazumu Švicarske i EU-a koji uvažava tzv. europsku kamatnu direktivu, od poreza koji Švicarska obračuna na prihode od kamata stranih državljana iz zemalja EU-a koji imaju račune u švicarskim bankama tri četvrtine iznosa vraća se u proračune država čiji su štediše državljani, a jednu trećinu zadržava Švicarska.
Slovenska porezna uprava ima podatke da više od deset tisuća poreznih obveznika ima račune u inozemstvu, no smatra se da ih je zapravo mnogo više, iako prema zakonu svaki račun otvoren u inozemstvu Slovenci moraju prijaviti, pri čemu nisu dužni reći stanje na računu.
Nekadašnji direktor slovenske porezne uprave Ivan Simič smatra da je najbolji lijek protiv bijega kapitala poduzeća i otvaranja privatnih računa u inozemstvu stvaranje poticajnog poreznog i poslovnog okoliša u samoj Sloveniji. "Osobno prijavljujem sve prihode i investicije koje imam u inozemstvu i od toga platim porez na prihod u Sloveniji. No imam veće probleme nego kad te prihode ne bih prijavio. Najprije se moramo upitati zašto netko ima račun u inozemstvu. Ljude koji prijave sve dohotke u inozemstvu se maltretira, zato ne vjerujem da će svoje račune u inozemstvu prijaviti oni koji to do sada nisu učinili", rekao je Simič.
U slovenskoj poreznoj upravi tvrde da je pitanje oporezivanja prihoda od kamata u Sloveniji stimulativno riješeno jer je porez na prihode od kamata trenutačno 20-postotni, a od nove godine se povećava na 25 posto, što je i dalje manje nego u Švicarskoj i Austriji, gdje mnogi Slovenci imaju otvorene račune.
