Menu
Kolovoz nije donio gotovo nikakve promjene u pogledu stanja inozemnog duga u usporedbi sa srpnjem...
Prema posljednjim podacima HNB-a, bruto inozemni dug na kraju je kolovoza iznosio 45,8 mlrd eura, što je za 179 mil eura ili 0,4% manje nego na kraju srpnja. Nadalje, izuzev nešto većeg rasta u travnju, inozemni dug tijekom 2012. godine stagnira pa je u odnosu na kraj prošle godine stanje inozemnog duga veće za svega 92 mil eura, odnosno za 0,2 posto.
Blagom rastu inozemnog duga u odnosu na kraj 2011. najviše je pridonio rast duga javnog sektora, i to države, dok su javna trgovačka društva nastavila s procesom razduživanja prema inozemstvu. Inozemni dug javnog sektora na kraju je kolovoza iznosio 14,7 mlrd eura, što je za 876 mil eura ili 6,3% više nego na kraju 2011., pri čemu je dug države porastao za 1,2 mlrd eura (16,8%) na 8,2 mlrd eura, dok je dug javnih poduzeća u istom razdoblju smanjen za 489 mil eura (9,1%) na 4,9 mlrd eura.
Uz izdanje euroobveznice (1,5 mlrd dolara) u travnju, u promatranom je razdoblju dug središnje države dodatno povećan i zbog preuzimanja inozemnih obveza brodogradilišta u iznosu od 0,3 mlrd. eura što je sastavni dio programa njihova restrukturiranja.
Međutim, već od svibnja dug države se blago smanjuje čemu je pridonijelo smanjenje izloženosti nerezidenata u trezorskim zapisima Ministarstva financija. Uz to, rast duga u odnosu na kraj 2011. rezultat je i nešto snažnijeg inozemnog zaduživanja privatnih poduzeća na što je utjecalo izdanje obveznice Agrokora (300 mil eura). Vanjski dug financijskog sektora smanjen je za 800 mil kuna ili 5,1% u odnosu na kraj prošle godine uslijed usporavanja kreditne aktivnosti . Vanjski dug ovog sektora na kraju je kolovoza iznosio 14,9 mil eura.
"U ovoj godini očekujemo blagi rast inozemnog duga te nešto veći rast udjela duga u BDP-u s obzirom na očekivani pad gospodarstva", objavili su analitičari Raiffeisenbanka.
