Zapadne banke povlače novac iz zemalja srednje, istočne i jugoistočne Europe, uključujući i Hrvatsku, pri čemu je taj tempo u drugom tromjesečju blago ubrzao, konstatirala je skupina međunarodnih zajmodavaca i regulatora...
Bečka inicijativa formirana je u siječnju 2009. na poticaj Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) kako bi kroz suradnju banaka, regulatora i međunarodnih financijskih institucija spriječila slom financijskog sustava u istočnoj Europi pod utjecajem financijske krize.
Skupina okuplja predstavnike EBRD-a, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Europske investicijske banke (EIB) i Svjetske banke, te Europske komisije i Europske središnje banke kao promatrača.
Zastupljeni su i regulatori i fiskalne vlasti matičnih zemalja velikih banaka i najveće banke koje posluju u regiji nove Europe.
Inicijativa odnedavno prati trendove razduživanja u regiji u tromjesečnim izvješćima i u drugom po redu izvješću konstatirala je da su banke u 12-mjesečnom razdoblju do kraja lipnja smanjile financiranje podružnica i ostalih banaka i poduzeća u regiji nove Europe, uz izuzetak Rusije i Turske, u protuvrijednosti 4,1 posto njezinog BDP-a.
Trend razduživanja najteže je pogodio Mađarsku i Sloveniju gdje su banke smanjile financiranje u protuvrijednosti 10 do 15 posto BDP-a.
Slijede Bugarska, Hrvatska, Litva i Srbija, gdje je financiranje smanjeno u protuvrijednosti pet do 10 posto njihovog BDP-a.
Samo u drugom tromjesečju banke su smanjile financiranje u regiji uz izuzetak Turske i Rusije za 0,8 posto njezinog BDP-a, u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je srezano za 0,3 posto.
Ako se u obzir uzmu i te dvije zemlje, smanjeno je samo 0,2 posto BDP-a, zahvaljujući velikom priljevu kapitala u Tursku.
Zbog smanjenog su financiranja krediti kućanstvima i poduzećima u regiji porasli u 12-mjesečnom razdoblju zaključno s lipnjem samo 1,3 posto, ako se izuzmu Rusija i Turska. U istom razdoblju prethodne godine porasli su 5,7 posto.
U tri baltičke zemlje, te Hrvatskoj, Mađarskoj, Crnoj Gori i Sloveniji kreditiranje je smanjeno.
Skupina očekuje da će prigušena napetost na financijskim tržištima nakon što je Europska središnja banka (ECB) najavila program kupovine obveznica zaduženih zemalja eurozone poboljšati i ponudu kredita.
To bi se ipak moglo pokazati nedovoljnim u uvjetima oporavka gospodarstava i jačanja potražnje za kreditima i u konačnici možda rezultirati nestašicom kredita u zemljama koje se ne mogu osloniti na domaće izvore financiranja, napominju, prenosi HRT.