Kreditna aktivnost banaka se u rujnu drugi mjesec za redom nastavila smanjivati. Posljednji podaci HNB- a pokazuju da su ukupni krediti bankovnog sustava na kraju rujna iznosili 284,2 mlrd. kuna što je za 2,9 mlrd. kuna manje u odnosu na kolovoz (1%)...
Smanjenju kredita na mjesečnoj razini pridonio je pad kreditiranja svih sektora. Krediti korporativnom sektoru smanjeni su za 1,5 mlrd. kuna (1,3%) na 109,9 mlrd. kuna. Krediti stanovništvu smanjili su se za 813 mil. kuna na 126,2 mlrd. kuna, dok su krediti državi u rujnu zabilježili pad za 441 mil. kuna na 45,5 mlrd. kuna.
Pad kreditne aktivnosti u ovoj godini potvrđuje i usporedba stanja na kraju rujna sa stanjem na kraju prošle godine. U promatranom su razdoblju ukupni krediti smanjeni za 5,2 mlrd. kuna ili za 1,8 posto. Takva kretanja rezultat su razmjerno snažnog pada kreditiranja korporativnog sektora (-8,9 mlrd. kuna) i stanovništva (-2,5 mlrd. kuna), dok su krediti državi porasli za 6,3 mlrd. kuna. Naime, u skladu s odlukom o sanaciji brodogradilišta Ministarstvo financija je preuzelo dio kredita brodogradilišta pa su po toj osnovi krediti poduzećima zabilježili pad, a krediti središnjoj državi rast.
"Do kraja godine ne očekujemo intenziviranje kreditne aktivnosti banaka. Naime, potražnja za kreditima poduzeća ograničena je teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom. Nešto snažnije kreditiranje moglo bi doći kroz programe kreditiranja preko HBOR-a, ali treba istaknuti problem pronalaska kvalitetnih projekata za financiranje. Razmjerno visoka zaduženost stanovništva i nepovoljna kretanja na tržištu rada onemogućuju oporavak ovog sektora. Visoku neizvjesnost potvrđuje i činjenica da stambeni krediti treći uzastopni mjesec bilježe godišnje stope pada (iznose 58,8 mlrd. kuna)", poručili su RBA analitičari.