Hrvati imaju tek 40 posto kupovne moći europskog prosjeka

Novi rezultati studije GfK Purchasing Power Europe 2012/2013., koji obuhvaćaju 42 zemlje Europe, pokazuju raspon kupovne moći po zemljama od čak 4,5 puta. Najbogatiji je Lihtenštajn, najsiromašnija Moldavija a sredinu predstavlja Španjolska...

Prema ovoj GfK studiji europski potrošači raspolažu s 8,6 trilijuna eura za sveukupnu potrošnju i štednju u 2012,godini. Prosječna kupovna moć Europljana iznosi 12.802 eura po stanovniku i u odnosu na prethodno razdoblje porasla je za 2,1 posto. Vodeći Lihtenštajn ima kupovnu moć po stanovniku na razini od 57.000 eura.

Veliki je jaz prema prvoj slijedećoj zemlji - Norveška ima kupovnu moć na razini od 32 tisuće eura. Vrlo blizu je i slijedeća zemlja – Švicarska je na trećem mjestu. Ove tri prvoplasirane zemlje nisu članice EU. Na četvrtom mjestu slijedi Luksemburg sa „samo“ 28.943 eura raspoloživog dohotka po stanovniku.

Ovi Europljani s najvišom kupovnom snagom suočeni su i s vrlo visokim troškovima za najamninu te imaju generalno dosta visoke troškove života. Ipak, još uvijek im ostaje značajno više sredstava za potrošnju, nakon što podmire osnovne troškove života, no što je to slučaj sa zemljama čija je kupovna moć niža.

Na suprotnoj strani je stanovništvo Kosova, Bjelorusije i Moldavije s kupovnom moći na razini manjoj od 2.000 eura po stanovniku. Na primjer, stanovnici Moldavije raspolažu samo s 1.257 eura po stanovniku i time moraju pokriti troškove za hranu, stanovanje / režije, razne usluge i sve druge tekuće troškove. To nije čak niti desetina europskog prosjeka – na kojem je Španjolska (rang 17) s oko 12.943 eura.

Hrvatska je na neslavnom 30. mjestu s 5.085 eura po stanovniku (39,7 prosjeka Europe). Grad Zagreb ima kupovnu moć 30% veću od prosjeka zemlje ali samo polovinu prosjeka kupovne moći za Europu. Najsiromašnija Vukovarsko-Srijemska županija ima kupovnu moć ispod 30% od prosjeka Europe.