Menu
Unatoč gospodarskoj krizi i potrebi smanjenja javnih rashoda, ukupan broj zaposlenih na teret proračuna u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u Hrvatskoj u razdoblju 2008-2011. povećan je za nešto više od 15 posto, a rashodi za zaposlene na lokalnoj i regionalnoj razini ukupno su porasli za gotovo milijardu kuna, upozorava Josip Franić u novom newsletteru Instituta za javne financije "Zapošljavanje na lokalnoj razini u Republici Hrvatskoj tijekom gospodarske krize"...
Navodi kako kako je u razdoblju 2008-2011. otvoreno 5.350 novih radnih mjesta na teret lokalnih i regionalnih proračuna (od toga nešto više kod korisnika nego u tijelima), što je povećanje od 15,2 posto u odnosu na 2007. godinu.
Nakon određenog usporavanja 2010., zapošljavanje ponovno raste 2011., s 1.107 novih radnih mjesta u lokalnim jedinicama na razini cijele Hrvatske.
Čak 408 od ukupno 576 lokalnih jedinica povećalo je broj zaposlenih, 86 ih nije mijenjalo, dok su 82 smanjile njihov broj.
Tako je ukupno u tijelima i kod korisnika na lokalnoj razini u 2011. bilo 40.661 zaposlen (prema 35.311 u 2007.)
S obzirom da u promatranom razdoblju nije osnovana ni jedna nova jedinica, niti je bilo značajnijih pomaka u decentralizaciji koji bi zahtijevali nova radna mjesta, takav razvoj događaja može ukazivati na neodgovornu politiku zbrinjavanja nezaposlenih na teret lokalnih i regionalnih proračuna, ocjenjuje Franić.
Neminovna je posljedica takvih povećanja i porast rashoda za zaposlene koji su na lokalnoj i regionalnoj razini u promatranom razdoblju ukupno porasli za gotovo milijardu kuna.
Osim porasta rashoda za zaposlene u apsolutnom iznosu, došlo je i do porasta njihova udjela u ukupnim rashodima lokalnih i regionalnih proračuna. Na taj se način, napominje, znatan broj jedinica doveo u situaciju da im najveći dio izdataka odlazi na zaposlene te im nedostaje dovoljno sredstva za obavljanje funkcija.
Porast broja zaposlenih i rashoda za zaposlene imao je značajan utjecaj na negativna ostvarenja primarnog salda lokalne razine u Hrvatskoj. Nakon relativno stabilnog razdoblja 2002-07., već 2008. na lokalnoj razini dolazi do financijskih poteškoća, a najveći je primarni deficit ostvaren 2009. godine, od 1,77 milijardi kuna. Te je godine više od 70 posto svih lokalnih jedinica ostvarilo deficit.
Niti značajni fiskalni problemi (manjak prihoda, potreba smanjivanja rashoda) nisu spriječili pojedine lokalne jedinice u novim zapošljavanjima.
Primjerice, bez obzira na stalne deficite, u Međimurskoj je županiji otvoreno 20 novih radnih mjesta, a rashodi za zaposlene povećani su za 70 posto tijekom promatranog razdoblja. Iako je Ličko-senjska županija 2011. imala jednog zaposlenog manje nego 2007., rashodi za zaposlene znatno su povećani, u županiji za 41,4 posto, a u općinama Dugopolje i Poličnik gotovo su udvostručeni.
U gradu Otoku u samo tri godine broj zaposlenih narastao je s 10 na 60 (pri čemu je najveći dio radnih mjesta otvoren u gradskim tijelima). U općini Satnica Đakovačka broj zaposlenih narastao je s 1 na 16, dok je u Podcrkavlju narastao s 2 na 16 (u obje navedene općine svi zaposleni rade u općinskim tijelima).
Kod županija najviše su zapošljavale Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska i Karlovačka.
Najveća pak smanjenja broja zaposlenih bilježe gradovi Hrvatska Kostajnica, Metković i Opuzen, te općine Nuštar, Tordinci i Lovinac, dok je jedino Varaždinska županija značajnije smanjila broj zaposlenih.
