Menu
Estonija je jedna od onih zemalja koje aktualna gospodarska kriza unutar Europske Unije nije pogodila u dramatičnim razmjerima kao što je to slučaj s nekim drugim gospodarstvima pogotovo na jugu EU-a...
Gospodarski rast od osam posto se međutim između ostalog može zahvaliti padu plaća i mirovina. Osim toga, od gospodarskog uzleta profitiraju uglavnom bolje obrazovani u većim gradovima poput metropole Tallinna. Izvan većih urbanih središta stanovništvo jedva sastavlja kraj s krajem.
No situacija nije bolja ni za zaposlene u javnim službama. Nastavnici u prosjeku zarađuju oko 500 eura mjesečno što je nedostatno za život u Tallinnu gdje su stanarine ali i cijene hrane dosegnule zapadnoeuropsku razinu. Stoga se mnogi odlučuju na odlazak iz zemlje i to prije svega u obližnju Finsku. Stanovnici glavnoga grada su svega dva sata vožnje trajektom udaljeni od obećane zemlje i njezine prijestolnice Helsinkija. Iseljavanje u Finsku, koja zaposlenicima daje mnogo bolje uvjete uključujući i pravo na mirovinu već nakon pet godina rada, teče relativno glatko, što je između ostalog i zasluga kulturne bliskosti dvaju naroda što uključuje i sličnost jezika. Za ostale narode je to najveća prepreka kad se radi o useljavanju u Finsku. Stoga i ne čudi da u međuvremenu samo u Helsinkiju živi i radi preko 40.000 Estonaca, piše DW.
No egzodus se ne kreće samo preko zaljeva nego i u mnogo udaljenije zemlje. Trenutno je na listi popularnosti Kanada vrlo visoko.
Problem s iseljavanjem je vidljiv i iz statističkih podataka zbog kojih vlasti zvone na uzbunu. Po prvi put od osamostaljenja, broj stanovnika Estonije pao je ispod granice od 1,3 milijuna. U posljednja dva desetljeća Estonija je izgubila 18 posto stanovništva.
Problem nije samo u iseljavanju nego, kako kaže estonski ministar financija Jürgen Ligi, i u padu nataliteta. No ministar isto tako zna da je iseljavanje dijelom i posljedica čeličnih gospodarskih reformi koje su baltičku zemlje doduše učinile "uzornim učenikom" unutar EU-a ali su prouzročile i pad standarda. Jer pozitivni gospodarski pokazatelji i niska nezaposlenost ne mogu sakriti činjenicu da je kupovna moć građana sve niža. Već i oni koji dobivaju prosječnu plaću od oko 800 eura jedva sastavljaju kraj s krajem. Situacija s umirovljenicima, zbog prosječne mirovine od 320 eura, još je gora.
