Menu
Prvom sjednicom vodećeg odbora fonda ESM danas ovaj mehanizam stupa na snagu. Očekivanja od ove čarobne kratice su velika. No kako zapravo funkcionira trajna zaštita od lavine dugova...
Hoće li na dan ustanovljavanja Europskog mehanizma stabilnosti (ESM) na vrata jedne neugledne zgrade u lusemburškoj četvrti Kirchberg biti postavljen novi natpis s poznatom kraticom, novi glasnogovornik ESM Wolfgang Proissl, nije znao reći. Trenutno ova siva uredska zgrada smještena pored jednog supermarketa izvana ničim ne odaje što se u njoj nalazi.
Trajni fond ESM je zapravo još "podstanar" u uredima privremenog Fonda za europsku financijsku stabilnost (EFSF). 40 djelatnika EFSF-a bi trebalo podići ESM koji bi najkasnije sredinom sljedeće godine trebao postati potpuno samostalna europska institucija zadužena za spas financiski poljuljanih zemalja euro zone, piše DW.
Sadašnji šef EFSF-a, Nijemac Klaus Regling, preuzima položaj vršitelja dužnosti direktora ESM-a. Pred njim je opet jedna pionirska zadaća. "Mi smo učinili sve kako bi ESM od prvog dana mogao djelovati kao stalni mehanizam stabilnosti euro zone. Prijelaz s EFSF-a ka ESM-u će proteći glatko", obećao je Regling na jednoj konferenciji za tisak.
Broj zaposlenih u novoj instituciji bi se na kraju trebao popesti na 100. Njihov zadatak će biti nestabilne članice euro zone i nestabilne banke opskrbiti svježim kapitalom.
A kako ESM zapravo funkcionira?
17 zemalja članica euro zone u fond uplaćuju 80 milijardi eura u gotovoni i 620 milijardi u obliku kraditnih jamstava. S ovim kapitalom u pozadini ESM će, kao i dosada EFSF, na tržištu kapitala prodavati obveznice a dobivenim novcem će pomagati zemljama kojima će to biti potrebno. Važan korak prema funkcionirajućem mehanizmu je i širenje njegove prepoznatljivosti na globalnom tržištu kapitala. "Ulagači diljem svijeta će kroz marketing biti upoznati s 'novim igračem' na svjetskom tržištu", objašnjava Regling. U opticaj će biti moguće pustiti "samo" 500 milijardi eura. Ostalih 200 služi kao dodatno jamstvo ulagačima da je njihov novac dobro uložen. Najveći udio u ESM, kao najveća zemlja euro zone ima Njemačka s 27 posto ili 190 milijardi eura. No put do pristanka Njemačke na davanje jamstva u ovako velikom iznosu nije bio lak. Pored parlamenta Bundestaga, sudjelovanje Njemačke u ESM-u morao je potvrditi i Njemački ustavni sud.
Odluke unutar vodećeg gremija ESM-a, koji se sastoji od ministara financija zemalja članica euro zone, donosit će se jednoglasno. Prva "mušterija" ESM-a bi mogla biti Španjolska. Vlada u Madridu je najavila da će za spas svojih poljuljanih banaka zatražiti pomoć u visini od 40 milijardi eura. ESM može, za razliku od prethodnog EFSF-a, direktno posuđivati novac pogođenim bankama. ESM, isto tako, posjeduje bankarsku licencu, pa se na tržištu može ponašati kao kreditni instuitut. Poslije Španjolske na listi bi se mogao naći i Cipar a neki šuškaju i o Sloveniji. Usprkos optimističnim prognozama političara, u očima nekih stručnjaka ESM nije mehanizam koji bi mogao otkloniti sve nedaće europskog financijskog sustava. Direktor ekonomskog instituta IFO iz Münchena, Hans-Werner Sinn smatra da ESM neće biti u stanju ukloniti uzroke krize nego je jedino u stanju ugroženim državama ili bankama svojim pozajmicama dati malo vremena. On smatra da je ESM tzv. "Bad Bank" preko koje će se neki ulagači htjeti osloboditi svojih bezvrijednih državnih obveznica. Time bi teret sa slabijih članica euro zone bio raspoređen na one jače.
Novi direktor ESM Klaus Regling to naravno vidi drugačije. On smatra da će ESM biti stabilan isto kao što je i EFSF dosad pokazao stabilnim, što dokazuju i vrhunske ocjene rejtinških agencija. Regling je još prije dvije godine ustvrdio da i samo postojanje fonda, poput tadašnjeg EFSF-a, djeluje umirujuće na tržišta. No u jednom se prevario: on je tada ustvrdio da fond neće izići iz svojih okvira "umirujućeg sredstva" i da neće morati pomagati konkretnim iznosima. No u međuvremenu svi znaju da su iz EFSF-a novac povukle Grčka, Portugal i Irska.
