Menu
Slovenija je početkom godine u Bruxellesu stvorila dojam da se protivi sankcijama protiv režima bjeloruskog predsjednika Lukašenka, a sada se zbog izjava ministra vanjskih poslova Karla Erjavca o Ljubljanskoj banci i Hrvatskoj u međunarodnim medijima prikazuje kao kočničar procesa širenja EU-a, upozorava ljubljansko Delo pripisujući to nespretnoj komunikaciji s međunarodnom javnošću...
"Slovenija se u komuniciranju ne snalazi najbolje, pa Erjavec i njegovi suradnici nisu uvjerljivo uspjeli objasniti razloge rezervi pri sankcijama EU-a protiv bjeloruskog Lukašenkova režima", navodi se u komentaru. List tako podsjeća na slučaj u kojemu je Ljubljana tražila da se s "crne liste" bjeloruskih biznismena kojima se zabranjuje ulazak u EU jer su povezani s Lukašenkovim režimom izuzme biznismen koji je sklopio posao sa slovenskom građevinskom tvrtkom.
"Zbog biznismena tijesno povezanog s Lukašenkom, Slovenija je tada u europskim medijima prikazana kao sebična država koja zbog interesa jednog svojeg poduzeća stavlja na kocku sankcije protiv Lukašenkove tiranije", navodi se u komentaru koji dodaje da se s malo diplomatske spretnosti stvar mogla riješiti na nižim razinama, a ne da navodna slovenska blokada dođe na dnevni red ministara vanjskih poslova EU-a.
Prikazivanje Slovenije kao sebične države je stereotip koji bi se mogao ponoviti u medijima i zbog spora s Hrvatskom oko Ljubljanske banke, jer europski mediji već pišu o Sloveniji koja tim pitanjem postavlja cijenu za ulazak Hrvatske u EU.
Iako je riječ o kompleksnom pitanju iz područja međunarodnog prava, europski mediji skloni su stereotipima te se pojavljuje priča o "Sloveniji koja zloupotrebljava svoje članstvo u EU-u i ucjenjuje Hrvatsku", piše Delo. List tvrdi da bi pouka za Sloveniju trebao biti i slučaj graničnog prijepora kojim je Slovenija svojedobno uvjetovala deblokadu hrvatskog pristupnog procesa.
"Ni ove godine izgleda nećemo izbjeći zaplete. Sudeći po Erjavčevom demonstriranju 'mišića' i odlučnim izjavama koje dolaze iz Ljubljane glede povezivanja hrvatskog pristupnog ugovora s rješenjem pitanja Ljubljanske banke, nervoza je još prisutnija. Bi li Slovenija, hipotetički gledano, stvarno inzistirala na svom stajalištu i ako bi sve druge članice ratificirale hrvatski pristupni ugovor? Bilo bi veliko iznenađenje ako se u tom slučaju, bez obzira na stvarni rasplet, ne bi (u europskim medijima) ukorijenila priča o Sloveniji koja svojim sebičnim interesima koči proces širenja integracij, te koristi članstvo za stvaranje pritiska u bilateralnim odnosima", navodi u zaključku Delo, a prenosi HRT.
