Menu
Allianz je predstavio treće izdanje svog Izvješća o globalnom bogatstvu (Global Wealth Report), u kojem se detaljno analizira stanje imovine i duga privatnih kućanstava u više od 50 zemalja svijeta. Izvješće pokazuje kako je oporavak financijske imovine koji se desio nakon financijske krize 2007. i 2008. naglo zaustavljen prošle godine: neto financijska imovina po stanovniku porasla je samo 0,6% u 2011., u odnosu na 7,8% i 9,7% rasta u 2009. i 2010. godini...
Ovaj razočaravajući trend posljedica je prije svega niskog rasta bruto financijske imovine: iako je prag od 100 bilijuna eura premašen 2011. – dijelom zahvaljujući slabljenju eura – te je globalna financijska imovina privatnih kućanstava dosegnula ukupno 103,3 bilijuna eura, stopa rasta iznosila je samo 1,6%, odnosno 0,8% gledano po glavi stanovnika. "Očito je da su nesigurnost, niske kamatne stope i kriza eura ostavili traga na razvoju imovine", kaže Michael Heise, glavni ekonomist Allianz Grupe.
Hrvatska se smjestila na listu naprednih gospodarstava te je, s bruto financijskom imovinom od 9.720 eura po stanovniku, predvodnica u regiji zemalja istočne Europe koje nisu članice EU. Znatno iza Hrvatske su Turska s nešto manje od 3.000 eura po stanovniku i Rusija s 2.570 eura. Po pitanju imovine Hrvatska je zauzela 31. mjesto na svijetu. Listu već godinama predvodi Švicarska (s velikom prednošću pred drugoplasiranim); slijede Japan na drugom i SAD na trećem mjestu.
Prošle godine Hrvatska je zabilježila znatan pad (-11,2%) neto financijske imovine po stanovniku, čime je ukupni iznos u 2011. bio gotovo 6 posto niži od rekorda prije krize, 2007. Ako uzmemo još širi vremenski okvir, hrvatski rast neto financijske imovine po stanovniku (godišnja stopa od 2000. +4,7%) bliži je njemačkom nego regionalnom prosjeku (Istočna Europa: +11,6%). Ovaj relativno loš rezultat posljedica je isključivo velikog porasta privatnog duga u Hrvatskoj. Hrvatska je i tu prva u regiji, s dugom od 4.240 eura po stanovniku ili 41,1 posto BDP-a. To znači da je dug kućanstava u Hrvatskoj znatno iznad prosjeka članica EU iz istočne Europe, koji iznosi 35,9 posto BDP-a. Ipak, s neto financijskom imovinom od 5.480 eura po stanovniku, zemlja i dalje spada u skupinu srednje razine bogatstva. Kada govorimo o kategoriji visokog bogatstva (neto financijska imovina veća od 26.800 eura po stanovniku), ona je u Hrvatskoj rezervirana samo za desetinu stanovništva (0,4 milijuna ljudi).
Ukupno gledajući, svijet možemo podijeliti na dvije strane u smislu razina imovine i dinamike. S jedne strane imamo bogatije zemlje u Sjevernoj Americi, zapadnoj Europi, Japanu i Oceaniji, čiji je rast u prošlosti bio usporen. Od 2000. neto financijska imovina po stanovniku u ovim je zemljama rasla po godišnjim stopama od samo 1,2% (u Japanu) do 2,4% (u Oceaniji). To je posebno zabrinjavajuće gledano iz europske perspektive: prema rastu imovine, s godišnjom stopom od 1,3%, zapadna Europa već počinje nalikovati Japanu. Bogate regije svijeta dijele još jedan negativni trend: neto financijska imovina po stanovniku u padu je nakon financijske krize, iako se u zapadnoj Europi to može pripisati isključivo padu koji je zabilježen prošle godine. Znatan pad imovine u zemljama Europe koje su pogođene krizom glavni je čimbenik koji utječe na kretanje ukupne imovine u regiji.
Nasuprot tome, rast u novim gospodarstvima Latinske Amerike, Azije i istočne Europe daleko je od anemičnog. Štediše u tim regijama konstantno bilježe snažne stope rasta imovine od 2000. godine, s prosječnim godišnjim rastom neto financijske imovine po stanovniku iznad 10%. Iako je financijska kriza 2007. i 2008. i ovim regijama donijela određeno usporavanje, godišnje stope rasta i dalje iznose zdravih 7% do 10%. S druge strane, prosječna imovina po stanovniku neusporedivo je manja od vrijednosti u etabliranim industrijskim zemljama.
