Menu
Države Balkana se nalaze u privrednim problemima. Čak i ekonomija Slovenije se nalazi u "slobodnom padu". U takvim uvjetima EU ne smije zaboraviti na obećanje o europskoj perspektivi Balkana, prenose njemački mediji...
Prvi put od kako se u EU vrši istraživanje raspoloženja njenih građana, većina njih se protivi daljem proširenju Unije. 53 posto ispitanih se protivi nastavku tog procesa. Ipak, posebno zbog ekonomske krize, Balkanu je hitno potrebna pružena ruka svih zemalja članica Unije, piše Dušan Reljić (Fondacija znanosti i politika iz Berlina) za list Tagesspiegel.
"Kriza u državama Zapadnog Balkana je samo djelomično nastala zbog unutrašnjih problema tih zemalja. Najveći dio problema izbio je jer su se balkanske države "zarazile" krizom u EU, pošto su za nju tijesno vezane. Otkako je došlo do pada konjukture u velikim europskim državama, ekonomije balkanskih država se nalaze u slobodnom padu. Osim toga, u većini balkanskih država zakazao je proces tranzicije. Doduše, ekonomski sustavi su liberalizirani, ali su pali industrijska proizvodnja i konkurentnost. Porasli su dugovi i minusi u državnim proračunima. Masovno uzimanje kredita u inozemstvu nije dovelo do željene modernizacije i povećanja izvoza. Realni sektor je potonuo, a prenapuhani sektor trgovina i uslužnih djelatnosti nije dovoljan da bi se omogućio rast i otplatu dugova.
Uprkos tome, u većini zemalja Zapadnog Balkana građani i dalje priželjkuju ulazak u EU. Stabilne demokratije i očuvanje orijentacije prema europskim integracijama su radosne poruke za EU. Europski političari bi morali te poruke da prenesu svojim građanima i da ih podsjete na osnovnu, stratešku ideju EU - učvršćivanje mira na kontinentu ulaskom novih država u ovu organizaciju. Upravo u vrijeme krize moraju se ojačati i slijediti europske ideje", piše Reljić za list Tagesspiegel.
"Slovenija se nalazi u prvoj velikoj krizi od proglašenja nezavisnosti. Većina Slovenaca uzroke krize ne vidi u globalnim zbivanjima, nego u vlastitim greškama, u propasti socijalnih vrijednosti i pohlepnosti domaćih aktera", prenosi Frankfurter Allgemeine Zeitung.
"Nova vlada je donijela nekoliko reformi, ali još nije jasno kakav efekat će one imati. Već sada je jasno da Slovenija nakon krize neće sličiti na Sloveniju prije nje. Društvo te zemlje još djeluje na plemenskim principima. Ekonomske, političke, socijalne i druge odluke se donose na osnovu obiteljskih veza ili pripadnosti klanovima, što slovensko društvo čini nefleksibilnim. Slovenci su u ovoj krizi shvatili da im se može desiti isto što i Grcima. U ovoj državi se stvara dojam da se ona nalazi u slobodnom padu. Niko, čak ni političari s vrha i vrhunski ekonomisti, ne zna da li će djelovati mjere koje su donesene. Radi se o jednačini sa isuviše velikim brojem nepoznatih", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.
