Menu
Grčka, čiji premijer Antonis Samaras traži odgodu od dvije godine za uravnoteženje javnih financija, obećala je međunarodnim vjerovnicima da će javni deficit spustiti ispod tri posto BDP-a 2014. u zamjenu za financijsku pomoć...
Temeljem dogovora s Europskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), Grčka se mora uskladiti s europskim "zlatnim proračunskim pravilom" i smanjiti javni deficit na 2,1 posto BDP-a 2014., s očekivanih 7,3 posto 2012. i 4,6 posto iduće.
To je ambiciozan cilj s obzirom na to da je Atena deficit već smanjila za više od šest posto između 2009., godine početka krize, i 2011. - s 15,8 na 9,3 posto.
Da bi ispunila svoje obveze, Grčka mora 2013. i 2014. uštedjeti 11,5 milijarda eura, a mjere za to upravo se pripremaju. Zauzvrat, EU i MMF predvidjeli su da će joj posuditi 130 milijarda eura, uz 110 milijarda odobrenih 2010.
Po tom scenariju, plan EU-a i MMF-a, tzv. memorandum, predviđa primarni suficit (ne računajući otplatu duga) od 4,5 posto BDP-a 2014. i 1,8 posto 2013. Ova godina trebala bi biti posljednja u crvenom, s primarnim deficitom od 1 posto. Javni dug trebao bi iznositi 162,1 posto BDP-a na kraju 2014., nakon 165,4 posto 2013. i 161,4 posto 2012. Trebalo bi ga se svesti na 120,5 posto BDP-a 2020., zahvaljujući restrukturiranju dugova u ožujku kada su privatni vjerovnici otpisali 106 milijarda eura.
Osim niza reformi za smanjenje javnog sektora i broja državnih službenika, Atena do 2015. treba provesti i velike privatizacije, čime bi trebala prikupiti 19 milijarda eura.
Taj makroekonomski plan pripremljen prije političke krize ovoga proljeća mogla bi revidirati trojka međunarodnih vjerovnika (EU, ECB i MMF) u svojem novom izvješću o stanju grčkog gospodarstva, koje se očekuje potkraj rujna ili početkom listopada, uzimajući u obzir kašnjenja u proračunskoj prilagodbi i pogoršanje recesije.
Memorandum je predviđao pad BDP-a od 4,7 posto 2012., petu uzastopnu godinu recesije, a povratak rastu 2014. No financijske institucije i grčka vlada sada očekuju pad od oko 7 posto 2012. Za izlazak iz te gospodarske stagnacije i spirale recesije potaknute strogim mjerama štednje nametnutim od 2010., Samaras traži odgodu od dvije godine za uravnoteženje javnih financija, s 2014. na 2016.
Mogućnost takve odgode spominje se i u memorandumu, ali "u slučaju bitno dublje recesije od predviđene".
"Ne tražimo više novca, nego vremena za disanje", poručio je prošli tjedan Samaras. No za Berlin, "više vremena znači obično više novca", odgovorio je njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble, odbacivši mogućnost odgode. Stručnjaci procjenjuju da bi ta odgoda stajala između 20 i 60 milijarda eura.
Izvor: HRT
