Menu
Hrvatski bruto inozemni dug na kraju travnja dosegnuo je 47,4 milijarde eura, što je povećanje od 1,7 milijardi eura u odnosu na kraj prošle godine, objavila je Hrvatska narodna banka...
Nakon neznatnog povećanja tijekom prvog ovogodišnjeg tromjesečja, bruto inozemni dug snažno je porastao tijekom travnja, potaknut ponajprije novim zaduživanjem središnje države koja je u travnju izdala obveznicu na američkom tržištu vrijednu 1,5 milijardi dolara, napominju analitičari Hrvatske središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a.
Dodaju kako se dug države povećao i zbog preuzimanja dijela inozemnih obveza triju brodogradilišta na temelju izdanih jamstava u iznosu od oko 300 milijuna eura, što je dio programa njihova restrukturiranja.
Kao rezultat svega toga, dug države na kraju travnja dosegnuo je 8,5 milijardi eura, što čini 18 posto ukupnih inozemnih obveza, dok je udio duga države u ukupnom hrvatskom vanjskom dugu potkraj prošle godine iznosio 15,3 posto. U odnosu na kraj prošle godine, inozemni dug države veći je za 1,5 milijardi eura.
Poslovne banke, nakon što su u prva tri mjeseca povećale svoje inozemne obveze za 100 milijuna eura, tijekom travnja nisu imale većih transakcija te je njihov dug stagnirao na razini od 11,8 milijardi eura.
Travanjskom prirastu duga manjim su dijelom pridonijela i privatna nefinancijska poduzeća te nebankarske financijske institucije, dok su se javna poduzeća nastavila razduživati.
Inozemni dug ostalih domaćih sektora (trgovačka društva i nebankarske financijske institucije) na kraju travnja iznosio je 20,3 milijarde eura, što je udio od 42,8 posto u ukupnom vanjskom dugu Hrvatske, a u odnosu na kraj prošle godine veći je za oko 111 milijuna eura.
Unutar ostalih domaćih sektora povećan je dug privatnih tvrtki (čemu je najviše pridonijelo izdanje obveznice Agrokora na inozemnom tržištu u iznosu od 300 milijuna eura), dok su se javna i mješovita trgovačka društva nastavila razduživati.
Iz HNB-a navode i da je iznos kašnjenja privatnih nefinancijskih poduzeća u otplati glavnice i kamata dosegnuo dosad najvišu razinu te čini čak 8,1 posto njihova ukupnog duga, dok je isti pokazatelj u pretkriznom razdoblju iznosio približno 3 posto.
Ipak, napominju, većina zabilježenih kašnjenja odnosi se na manji broj poduzeća u financijskim problemima, pri čemu su čak tri četvrtine ukupnih kašnjenja koncentrirane u 5 posto poduzeća obuhvaćenih uzorkom.
