Menu
Zemljama zapadnog Balkana predstoji ekonomski teška godina. Svjetska banka predviđa smanjenje ekonomskih aktivnosti, visoku stopu nezaposlenosti i siromaštva u regiji. Ali, dugoročno gledano postoji razlog za optimizam, prenosi Deutsche Welle...
Poslije rasta od 2,2 posto u 2011. godini u zemljama zapadnog Balkana dolazi do usporavanja aktivnosti na jedan postotak u 2012. godini. Razlog tome vidi se u jačanju krize u eurozoni, koja se negativno odražava na trgovinu, investicije i potrošnju. Ako ovome dodamo stopu nezaposlenosti u regiji od, u prosjeku, 23 posto, što je duplo više u odnosu na zemlje EU, milijun i pol ekstremno i šest milijuna siromašnih, onda su kratkoročni socijalno-ekonomski izgledi za Albaniju, BiH, Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju i Kosovo jednom riječju teški.
"U ovom kontekstu osnovi izazov za zemlje zapadnog Balkana jeste onaj fiskalni. Javni dug je visok, pogotovo u Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji i one se nalaze pred značajnim izazovom konsolidacije i obaranja javnog duga, na način da se pokuša očuvati gospodarski rast", smatra Željko Bogetić, vodeći ekonomist Svjetske banke i autor ekonomskog izvještaja za zemlje jugoistočne Evrope.
Iz Svjetske banke upozoravaju da fiskalna konsolidacija ne može biti provedena bez kontrole plaća i mirovina i jačanja fiskalne discipline u javnom sektoru. Naglašava se i da politička događanja, kao što su izbori i formiranje vlasti odlažu primjenu i onako teških odluka koje se nalaze pred zemljama zapadnog Balkana.
"Izazovi su teški, ali su u okviru neophodnog i mogućeg", kaže Bogetić, i naglašava da je optimista kada je riječ o dugoročnim privrednim i socijalnim prespektivama zapadnog Balkana."Taj fenomen smo vidjeli u svim drugim zemljama koje su ušle u EU. One koje su nekada bile u sličnoj, čak i težoj situaciji, kao neke zemlje istočne Europe, one su zabilježile značajan napredak na socijalno-ekonomskom planu čak i u odnosu na zapadnu Europu. Taj napredak je realan, ali ne i automatski", kaže Bogetić.
Iz Svjetske banke tako pozivaju vlade zemalja zapadnog Balkana na odgovoran pristup reformama i snažnoj ekonomskoj politici. Poziva se na početno smanjivanje javnog duga, a zatim i na reformu socijalnog sektora, unapređivanje vladavine prava, a samim tim i klime za investicije.
"Postoji jaka veza između političkih reformi i ekonomskog stanja u zemlji. Bolje sudstvo, borba protiv korupcije, organiziranog kriminala odražava se na poslovni ambijent i pozitivno utiče na strane i domaće investicije", kaže Peter Polajnar iz Direktorijata za proširenje Europske komisije.
U Bruxellesu procjenjuju da regija nije toliko pogođena ekonomskom krizom kao što je to slučaj sa nekim zemljama članicama i da su reforme povezane sa proširenjem ipak ublažile neke od udara. Navodi se i da Europska komisija već radi na formiranju novog IPA 2 fonda, koji će, kao i IPA fond biti povezan sa pristupnim procesom, ali će imati više sektorski pristup financijskoj pomoći za zemlje u procesu eurointegracija.
