Sasvim je izvjesno kako će situacija u Španjolskoj zasjeniti sva problematična zbivanja u Grčkoj...
Naime, analitičari su zabrinuti kako će golemo španjolsko gospodarstvo uskoro trebati pomoć međunarodnih financijskih institucija. Ukoliko Španjolska zaista padne na koljena, bit će to težak zalogaj za EU, ECB i MMF. Španjolski dug premašuje iznos od 735 milijardi eura (za usporedbu - grčki dug iznosi oko 300 milijardi eura), a čak 175 milijardi eura duga dospijeva ove godine.
Najveći problem je tamošnji bankarski sektor koji se još uvijek nije oporavio od pucanja nekretninskog "balona".
Danas je objavljeno kako će Bankia, četvrta najveća španjolska banka koja drži 32 milijarde eura dobiti 4,4 milijarde eura kredita od španjolskog fonda za spašavanje koje će pretvoriti u dionice.
Dežurni pesimist Nouriel Roubini u svom komentaru za Financial Times poručuje kako je Španjolskoj potrebna pomoć iz europskih spasonosnih fondova. Roubini napominje kako će vrlo teško doći do akcije spašavanja Španjolske. S jedne strane tu je Njemačka koja se već jednom "opržila" na Grčkoj, a s druge strane je sama Španjolska koja neće Uniji prepustiti kontrolu nad svojim bankarskim grupacijama.
Roubini piše kako Španjolska sama ne može spasiti svoj bankarski sektor, jer bi to državu "bacilo na koljena". "Španjolska bi morala provesti nerealistične mjere štednje i povećanja poreza kako bi platila rekapitalizaciju, što bi uništilo svaku nadu u gospodarski oporavak", piše Roubini.
Španjolskoj nije potreban samo bailout, već i generiranje novog ekonomskog rasta, što će biti vrlo teško izvesti bez da Europska središnja banka snizi kamatne stope i devalvira euro, zaključuje Roubini.
Ako je pitati njega, Grčka će istupiti iz eurozone najkasnije iduće godine, dok bi Španjolska to mogla učiniti u iduće tri godine.