Čudo iz Mostara: Tehnološki park SPARK stvara impresivnu startup platformu

Priča o mostarskom SPARK-u zvuči gotovo nevjerovatno u kontekstu često tragičnih ekonomsko - političkih trakavica kakve nam redovno pristižu iz susjedne Bosne i Hercegovine. Odbivši se prepustiti letargiji i "ne može se" stilu života - ovi mladi, kreativni, talantirani i nadasve ambiciozni ljudi kroz nove tehnologije i moderan pristup poslovanju stvorili su respektabilnu poslovnu platformu koja stvara kvalitetna nova radna mjesta, ali najvažnije od svega - mijenja poslovni ambijent i stvara kvalitetniju profesionalnu i životnu okolinu

Negdje između poslovnog akceleratora i startupa, smjestio se mostarski SPARK, poslovni park iza kojeg stoji vjerojatno najuspješniji BiH IT startup, NSoft. Zvuči poznato?

Prije samo nekoliko dana Mate Rimac bez velike pompe najavio je veliki zajednički projekt s NSoft-om i SPARK-om. O projektu zapravo ne znamo gotovo ništa, ali uopće ne sumnjamo kako će ovi kreativni i dokazano sposobni poduzetnici nove generacije stvoriti proizvode vrijedne spomena i daleko izvan granica BiH i Hrvatske.

Kako bismo pokušali shvatiti kako se naizgled preko noći SPARK pretvorio u ozbiljnu startup platformu u BiH - zamolili smo SPARK-ovu direktoricu Andreu Čordaš da nam odgovori na nekoliko pitanja o ovom uzbudljivom poduzetničkom projektu iz samog srca Mostara.

Zašto ste se odlučili na pokretanje SPARK-a?

Glavna misao vodilja SPARK-a bila je i još uvijek jest - otvaranje mogućnosti za rast i razvoj pojedinaca, timova i kasnije izvrsnih tvrtki u BiH. Ono što nam je svima potrebno za ostvarenje ciljeva jesu alati, a naš najveći alat je obrazovanje. Upravo zato smo pokrenuli i programe neformalnog obrazovanja u našoj SPARK školi gdje svi uzrasti imaju priliku naučiti programirati, dizajnirati i upravljati projektima s obzirom da smo shvatili kako nam kronično nedostaju  stručnjaci u području istraživanja i razvoja.

Nemalo smo se iznenadili kada smo vidjeli da je SPARK lociran u Mostaru...

Mostar je zapravo odlična lokacija za inicijativu poput naše. Naime, dovoljno je udaljen od drugih IT centara u regiji, a u istom trenutku i dovoljno blizu za ostvarenje dobrih suradnji. Mostar je okruženje u kojem postoji veliki potencijal sadržan u mladim ljudima koji su željni znanja, kontinuiranog učenja i gradnje svojih profesionalnih kapaciteta, a u SPARK-u imaju priliku steći nova znanja, aktivno doprinositi tvrtkama kojih su dio, te se profesionalno usavršavati i ostvarivati. Zadovoljstvo nam je imati priliku ‘otkriti’ te potencijale i omogućiti im slobodan razvoj na obostrano zadovoljstvo.

Osnivač NSofta Igor Krezić prepoznao je taj potencijal i odlučio uložiti vrijeme i novac u SPARK.

Što konkretno SPARK nudi startupima?

SPARK startupima nudi potpunu i strukturiranu podršku u razvoju proizvoda, te kompletnu infrastrukturu uključujući poslovni prostor, dvorane za sastanke, co-working space, cafe-restoran, opremu poput računala, printera, kamera i slično. Ipak, možda još važnije - našim startupima nudimo znanje, kontinuiranu potporu i vodstvo kroz cijeli proces razvoja proizvoda - od ideje do plasiranja na tržište. Tu je i olakšani pristup investitorima i mentorima s opsežnim iskustvom u business developmentu i software/hardware developmentu, edukacije u područjima koja su nužna za razvoj startupa, te individualni pristup svakom pojedinom timu i razvoju njegovog proizvoda.

Kroz šestomjesečno razdoblje akceleracije u SPARK-u timovi koji razvijaju svoju tvrtku imaju potpuno besplatan pristup svim navedenim resursima, a višemjesečnu suradnju uzvrate kroz udio u novoosnovanoj tvrtki koju pokrenu pri izlasku na tržište, stoga rado odgovorno nastavljamo suradnju i nakon završetka akceleracijskog procesa.

Koliko ste danas povezani s NSoft-om?

NSoft je SPARK-u pružio potporu u najvažnijoj fazi razvoja, na samom početku, te istu podršku pruža i danas. Međutim, SPARK je stasao u tim profesionalaca koji su u mogućnosti NSoft-u pružiti usluge u područjima poslovanja koja ne predstavljaju core business, kao što to čini i s ostalih sedam tvrtki koje čine dio SPARK-a kao krovnog branda.

NSoft je bez ikakvih dvojbi najveća IT tvrtka u Mostaru i široj okolici, a svojim uspjesima nemjerljivo doprinosi prepoznatljivosti Mostara, ali i cijele Bosne i Hercegovine, kao poželjne IT destinacije.

Vjerujemo i kako će SPARK u okviru suradnje s Rimac Automobilima osmišljavati tehnološki napredna rješenja, te zajedno osvajati nova tržišta.

Kako izgleda bosansko-hercegovačka IT industrija i gdje su startupi u njoj?

Bosansko-hercegovačka IT industrija ima iste prednosti i nedostatke, mogućnosti i probleme kao i IT sektori zemalja diljem svijeta, s tim da se svaka zemlja više ili manje uspješno nosi sa svojim specifičnim situacijama i koristi svoje potencijale. Danas u BiH postoji veliki broj IT tvrtki koje razvijaju proizvode potpuno konkurentne na globalnom tržištu i ostvaruju odlične rezultate, a i IT startupi polako, ali sigurno osvajaju i BiH  zahvaljujući inovativnosti, brzim reakcijama na potrebe tržišta i mogućnosti koje im otvara startup ekosustav. IT je zasigurno jedan od najbrže rastućih sektora gospodarstva u BiH, s ukupnim rastom od 72% u proteklih pet godina. Taj sektor je krajem 2015. pridonosio s oko 150 milijuna KM u ukupnom BDP-u BiH, dok su operativni prihodi IT industrije u 2015. godini u odnosu na 2010. godinu porasli za 60%, broj zaposlenih za gotovo 67%, a neto dobit se utrostručila.

Sve to je dovoljan razlog da budemo optimistični kada je u pitanju budućnost ovog sektora...

Koliko mladi u BiH pokazju interes za karijerom u IT sektoru?

Ponosimo se besplatnim edukacijama u području programiranja, dizajna i upravljanja projektima koje nudimo u SPARK school i koje pobuđuju veliko zanimanje mladih ljudi u Mostaru i širem području. Do sada je kroz naše radionice prošlo više od 1300 polaznika koji su dobili znanje i iskustvo za rad u IT sektoru. Fokusirani smo na razvoj praktičnih znanja koja su relevantna i odgovaraju na trenutnu i buduću potražnju za IT profesionalcima.

IT sektor u BiH zasigurno postaje atraktivno područje za zapošljavanje i karijerno usmjerenje. Veliki broj mladih talentiranih ljudi, te niski troškovi života čine BiH izvrsnom lokacijom za razvoj IT potencijala. Fleksibilno radno vrijeme, rad sa svjetskim stručnjacima, pogodnosti pri uvjetima porodiljnih dopusta, mobilnost u radu, financijska sigurnost i bonusi, te odlična radna atmosfera, zasigurno će doprinijeti da bosansko-hercegovačka IT industrija jednog dana, nadamo se, postane potpuno konkurentna na svjetskoj razini.

Mislim da nećemo pretjerati ako kažemo da IT tvrtke i startupi šire jednu pozitivnu poduzetničku i proaktivnu energiju koja dobrodošla u cijeloj regiji. Mislite li da projekti poput Vašeg mogu postati svojevrsni putokaz mladim ljudima koji žele izgraditi posao ili karijeru bez bijega u sigurnost javnog sektora?

Projekti poput SPARK-a sigurno mogu postati putokaz svim mladima koji žele razvijati vlastitu tvrtku ili karijeru unutar privatnog sektora, bez straha i bijega u relativnu sigurnost javnog sektora. U SPARK-u vjerujemo kako je poticanje mladih ljudi na izazovan poduzetnički put ulaganje u budućnost ne samo njih samih, već i cijele Bosne i Hercegovine.

Smatrate li da se politika treba aktivnije uključiti i pomoći pri razvoju eko sustava za tehnološke kompanije ili je bolje da se političari "što manje petljaju"?

Uloga državnog aparata u svakom sektoru gospodarstva je od velike važnosti, pa je aktivno sudjelovanje u kreiranju trendova razvoja IT sektora i više nego poželjno, kako u ostalim zemljama svijeta, tako i u BiH. Ne možemo se pohvaliti velikim utjecajem državnih institucija na kreiranje i razvoj tehnološkog ekosustava, ali to je svakako područje gdje ima puno prostora za napredak. Ne želimo biti podložni negativnoj retorici zastupljenoj ne samo u BiH, nego i u cijeloj regiji. Želimo da se država aktivnije uključi u razvoj tehnološkog ekosustava unutar BiH i
spremni smo na suradnju.

Koliko su startupima u SPARK-u, ali i ostatku BiH dostupni vanjskih izvori financiranja poput poslovnih anđela i većih ulagačkih fondova?

Startupi su sadašnjost i budućnost investicijskih aktivnosti, kako u regiji tako i u svijetu. Rizik ulaganja u startupe se smanjuje brzim prilagodbama potrebama tržišta, a poduzetničke vizije,mukotrpan rad i entuzijazam su nositelji garancije da će uloženi novac rezultirati višestrukim povratom, kako za startupe tako i za investitore. Naši startupi su primjerice u protekloj godini imali priliku stupiti u kontakt s investitorima na brojnim startup konferencijama kao što su PODIM conference (Maribor, Slovenija), TechCrunch (San Francisco, USA), Startup Study Tour (London, UK), Wolves Summit (Varšava, Poljska), te brojnim drugima u regiji.

BiH na žalost nema razvijenu mrežu poslovnih anđela kao možda Hrvatska ili Srbija, a većina investicijskih fondova zaobilazila je našu državu zbog nedostatka startupa za ulaganje i nerazvijenosti startup ekosustava. Međutim, mi u SPARK-u naporno radimo da taj problem pretvorimo u prednost, iskoristimo mogućnosti koje imaju startupi u BiH i prikažemo potencijale koji su trenutno neiskorišteni.

Možete li izdvojiti nekoliko SPARK-ovih startupa koje bismo trebali imati na oku u idućih par godina?

Trenutno u SPARK-u svoje proizvode razvija 11 aktivnih startupa: Amplius, Coffeetime, Sophico, Sketchlane, Performer, Deals, blablaDev, Chore Hunter, Make It Play, VRET i Grad, a svaki od njih ima posebnu priču i izuzetan potencijal za uspjeh zbog čega nije zahvalan zadatak izdvojiti njih nekoliko. Mogu reći da je trenutno u zanimljivoj fazi razvoja startup Amplius koji je upravo na pragu stvaranja prototipa pametnog privjeska za ključeve s kojim planira pokrenuti crowdfunding kampanju i uskoro izaći na svjetsko tržište.

S druge strane, ponosni smo i na naš Sophico koji je jedan od 2 startupa iz BiH pozvan u ABC accelerator u Sloveniji na usavršavanje poslovnog modela i plasiranje aplikacije za upravljanje sportskim klubovima na tržište.

Tu je i Eynio  posvećen automatizaciji i sigurnosnim rješenjima u koji smo već investirali, a za koji vjerujemo kako će biti iznimno dobro pozicioniran na globalnom tržištu u nadolazećem razdoblju.

Naravno, to je samo nekoliko djelića slagalice koja se svakodnevno slaže u SPARK-u i veselimo se daljnjem razvoju naših budućih startup zvijezda!

Što od SPARK-a možemo očekivati u budućnosti?

U prve dvije godine rada SPARK je pokazao kako je i u Bosni i Hercegovini moguće ostvariti poduzetničke uspjehe i kako poduzetnici uspješno ulažu u svoje zajednice, a time doprinose i zajedničkom napretku. SPARK će i dalje nastaviti ohrabrivati mlade ljude na pokretanje vlastitih tvrtki i pružati im strukturiranu podršku, poticati obrazovni sustav na edukaciju mladih u području novih tehnologija, a i samu zajednicu na proaktivno djelovanje.

Od SPARK-a i u budućnosti možete sigurno očekivati inovativne proizvode, nova partnerstva i nova ulaganja, kao i različite značajne događaje koji promoviraju tehnologiju i time pružaju svima novu priliku za učenje.

Mihovil Barančić: Naši startupi trebaju biti još hrabriji i ambiciozniji

Ako postoji čovjek koji zna vjerojatno baš sve tajne domaće startup scene onda je to zasigurno Mihovil Barančić, suosnivač Zagrebačkog inkubatora poduzetništva (ZIP), ulagač i poslovni čovjek s bogatim iskustvom u financijskom sektoru...

Gospodina Barančića zamolili smo za kratki intervju u kojem smo se fokusirali na domaću startup scenu i probleme koje najviše muče pokretače startupova, ali i ljude koji u njih ulažu vlastiti novac...

Pročitajte i: INTERVJU: Mihovil Barančić iz ZIP inkubatora – Startupi, uzmite “pametni” novac!

ZIP ste osnovali prije više od četiri godine - primjećujete li više zrelosti, odgovornosti i ambicija od hrvatskih startupa u 2017.?

U ZIP-u ove godine nastavljamo s našim dosadašnjim aktivnostima, a planiramo dodatno povećati razne aktivnosti koje nisu direktno vezane uz naš inkubatorski program. Iskreno, ne primijećujem neku veću ozbiljnost kod startupa , a što se tiče modela razvoja i financiranja volio bih da više koriste crowdfunding kroz koji mogu doći do kupaca svojih proizvoda, ali i do potencijalnih ulagača.

Svojevremeno ste izjavili da niste pretjerano zadovoljni vlastitim ulaganjima u startupe. Što mislite danas?

Od nekih 5-6 startup projekata u koje sam ukložio do sada su već 2 projekta propala, exit nije bio niti jedan, a za veći dio njih je situacija takva da su se formirale stabilne tvrtke koje posluju s većom ili manjom dobiti, ali nema one prave prilike rasta investicije od 20-30 puta i unovčavanja iste.

Startupi su premalo ambiciozni, ulaganje u startup traži hrabrost, fokusiranost i ambicioznost da bi se mogao u konačnici ostvariti cilj ekstremno velikog povrata investicije kod jednog uspješnog startupa koji bi onda pokrio sve ostale neuspješne investicije.

Želim još naglasiti da su prema mom iskustvu oni startupi koji su propali ili u problemima - isključivo zato što na žalost management nije bio dovoljno sposoban. To je i jedan od odgovora zašto u RH nema viša angel investicija, kod nas se vrlo često događa da se poslovni anđeo mora uključiti u operativno vođenje tog startupa, što nije osnovna ideja takvog tipa investiranja i onda imamo kao rezultat situaciju da ulagač nema dovoljno vremena za vođenje nekoliko investicija i od novih prilika odustaje ili se nerado uključuje.

U nešto više od godinu dana promijenili smo čak tri vladajuće garniture. Ima li naznaka da bi se nešto moglo promijeniti kada su u pitanju startupi, odnosno porezni tretman ulaganja u njih koji baš i nije sjajan u usporedbi s drugim razvijenim zemljama?

Porezni tretman ulaganja u rizične projekte je već niz godina otvorena tema. Ministarstvo financija ne razumije ili iz nekog razloga ne želi uskladiti uvjete investiranja s drugim zapadnim zemljama. Navest ću primjer kako gotovo sve zemlje članice EU-a i 17 saveznih država SAD-a imaju porezne olakšice za ulaganja poslovnih anđela. Mi to neprestano ponavljamo, a hoće li nas netko poslušati i uvažiti primjedbe, pa da napokon postanemo konkurentiji kada su u pitanju startup ulaganja, ne znam.

Problem je i status Državne potpore za istraživanje i razvoj koja omogućuje da se za ostvarena ulaganja tvrtki u istraživanje i razvoj umanjuje osnovica poreza na dobit. Ta je potpora bila aktivna 6-7 godina do 2013. godine i ulaska u EU. Nakon ulaska u EU je nastupilo prijelazno jednogodišnje razdoblje za usklađivanje i već se dvije godine ne primijenjuje nego se očekuje novi zakon o toj potpori. Radi ga nadležno Ministarstvo znanosti, zašto im za to treba 3 godine to treba pitati njih, no istina je da smo po ulaganjima u istraživanje i razvoj na začelju EU-a, a istovremeno poticaje koji bi pomogli da se odlijepimo od dna samo deklarativno pozdravljamo, bez konkretnih poteza.

Svojevremeno se puno pričalo i o venture capital (VC) ulagačkim fondovima iza kojih će stati i država, ali za sada ništa od toga?

Nacionalni venture capital fond je stara tema, pitanje da li je on uopće potreban, a opet kad promatramo na što se sve troši novac, onda sam stava da ipak treba.

Osnovan je regionalni VC fond South Central Ventures koji je krenuo s radom i već odradio nekoliko ulaganja. Ono što nam jako nedostaje jest onaj korakprije VC investicije. U Hrvatskoj se može doći do neke manje investicije za pokretanje projekta u rangu 10-20.000 eura, ali jako nam nedostaje idući korak od 100 ili 200.000 eura koji trenutno zamjenjuju sredstva iz EU fondova za one spretnije koji uspiju napisati prijavu koja je složena i što je još važnije - koji uspiju dočekati evaluaciju svoje prijave jer tu pričamo o 6 ili 9 mjeseci čekanja. Nakon toga dolaze investicije od 500.000 ili 1 milijun eura koje su dostupne za one izvrsne projekte kod regionalnih VC fondova. Treba napomenuti da fondove zapravo i ne muči pravna i druga nesigurnost u hrvatskom gospodarstvu, oni jednostavno uvjetuju da se njihova investicija radi putem osnivanja tvrtke majke u Velikoj Britaniji ili SAD-u, s ciljem rada u njima poznatom pravnom i financijskom okviru i to ne možemo niti trebamo mijenjati. Kod takvih investicija razvojni centar ostaje u Hrvatskoj i taj isprobani model zapravo dosta dobro funkcionira u praksi.

Nedavno smo dočekali vijest o prodaji dijela slovenskog proizvođača mobilnih aplikacija Outfit7 i to za (navodno) milijardu dolara. Može li to biti "Skype trenutak" kada je u pitanju naša regija?

Prodaja tvrtke Outfit7 za milijardu dolara je vrlo značajna vijest za Sloveniju i za cijelu regiju. Pokazuje smjer u kojem treba ići i cilj kojeg je očito moguće dostići čak i iz ovako malih zemalja. Prodajni iznos nije službeno potvrđen, ali poznato je da Iza i Samo Login nisu jedini vlasnici tvrtke jer još nekoliko inženjera iz tvrtke drži značajan broj dionica pa će i oni dobiti veće iznose od prodaje, te je lako moguće da dobivene iznose ulože u nove projekte.

Koliko je teško hrvatskim startupima doći do kvalitetnog IT kadra s obzirom da svjedočimo gotovo svakodnevnom egzodusu na bolja plaćena mjesta u inozemstvu?

Kadrovi u IT industriji nedostaju u cijelom svijetu, dio naših startup projekata nastaje na fakultetima udruživanjem studenata, a dio od strane ljudi koji prepoznaju kvalitetan kadar i zaposle ga u ranoj fazi. Tako zaposlenici ili suvlasnici imaju od samog početka cjelovitu viziju i utjecaj na projekt i mogu naučiti puno više nego kada su samo kotačić u nekoj multinacionalki. Odlazak u inozemstvo je nekima izazov i to ne možemo spriječiti, a povećanje broja raspoloživog kadra moguće je jedino povećavanjem kvota na tehničkim fakultetima i visokim školama, stipendijama, ali i prekvalifikacijom.

Imali ste izlet izvan IT sektora tj. uložili ste u jedan turistički projekt. Možete li nam otkriti o čemu je riječ?

Ulagao sam u razne vrste projekata, a najnovije ulaganje je u turizam, konkretno auto kamp. Ono je drugačije, kapitalno je intenzivno, ali uz manje rizika. Specifično je i što samo razdoblje investiranja traje jako dugo, ušao sam u projekt prije dvije godine, a tek ćemo u sezoni 2018. imati otvorenje. Takve projekte muče stalne promjene zakonske regulative, ovaj projekt je bio spreman još prije 3-4 godine, a onda je 2014. promijenjeno nekoliko zakona koji reguliraju ovaj dio turističkog tržišta i došlo je do novog pauziranja od 3 godine. Što reći, od 2014. su promijenili samo Pravilnik o kategorizaciji turističkih objekata 3 puta...

INTERVJU: Matija Rukavina hrvatskim startupima otvara tržište Afrike

Čuti da neki ulagački fond poziva hrvatske startupe na proboj na inozemna tržišta - više i nije rijetkost kao nekoć. Međutim, uglavnom je riječ o tržištima Europe, Velike Britanije ili SAD-a. Posljednji slučaj je nešto drukčija priča...

Mladi hrvatski ulagač Matija Rukavina, nije pretjerano poznato ime na domaćoj startup sceni, međutim to bi se uskoro moglo promijeniti. Jer osim što je riječ o vrlo uspješnom poduzetniku, njegov posljednji poduzetnički pothvat - ulagački fond 800 Ventures mogao bi ambicioznim hrvatskim startupima ponuditi ozbiljnu alternativu kada je riječ o osvajanju drugih tržišta, a koja nisu nužno u Europi ili SAD-u.

Matijinu najavu pokretanja ulagačkog fonda, iskoristili smo kao povod za malo opširniji razgovor kako bismo doznali nešto više detalja o ovoj zanimljivoj ulagačkoj priči...

Da krenemo od početka, prije 8 godina osnovali ste Riteh, tvrtku koja pruža usluge u sektoru energetske učinkovitosti. Zašto ste se odlučili baš na taj sektor?

Glavni razlog je što sam tada imao samo 26 godina, zanimao me inženjering, a to je bilo područje gdje smo partner i ja radili nekoliko prethodnih godina. Ne možemo reći da je bila neka genijalna ideja, nego htjeli smo raditi ono šta najbolje znamo u svojoj firmi, budući nam druge firme nisu pružale mogućnosti za razvoj i nisu bile zaintereseirane za uvođenje novih usluga na području energetske učinkovitosti. Kasnije, kad smo se počeli širiti po cijeloj Hrvatskoj onda su nas te iste firme počele kopirati.

Riteh je očito uspješna poduzetnička priča, zbog čega ste prodali svoj udio u tvrtki?

U prvom inženjerskom uredu počeo sam raditi 2001. godine, dakle prije 15 godina i nakon nekog vremena svaki posao pomalo dosadi. Postigli smo puno više nego što smo si zacrtali, ostvario sam što sam htio i nisam vidio izazove u tom području i u hrvatskoj ekonomiji, jer Riteh jest lokalna firma. Već zadnje 2-3 godine počeo sam gubiti interes za to područje te je bilo vrijeme da izađem dok skroz ne izgubim interes za inženjering. Dodatno, selidbom u Cape Town prošle godine došlo je krajnje vrijeme da se povučem. Službeno sam prestao biti vlasnik i direktor sredinom 2016, iako smo i puno prije to dogovorili.

Bili ste prvi ulagač u domaći agro-tech startup Agrivi, o kojem smo i mi često pisali, kako je došlo do te suradnje i zbog čega ste se odlučili na ulaganje?

Odluka o ulaganju u Agrivi je bila jedna od jednostavnijih. Matija Žulj je genijalac i veliki radnik, ideja je odlična, potencijal projekta ogroman, a timing za takav proizvod u 2013. bio je idealan. Danas bi bilo kasno jer ima dosta konkurenata koji su dobili velike investicije i brzo se šire. Doveo sam poslije i 3 poslovna partnera na prezentaciju projekta te su i oni uložili u Agrivi. To je u jednu ruku bio i prvi početak 800 Ventures mreže ulagača...

Zašto baš ulaganje u startupe, a ne u nekretnine ili da ste se pridružili sveprisutnom trendu ulaganja u turizam?

Turizam da kao industrija, ali kroz startupe koji donose inovacije u turizam i mijenjaju način na koji cijela industrija funkcionira. Uvijek me zanimao softver i IT područje, a kada smo počeli prodavati CAD softver u Ritehu pronašao sam se u izgradnji online biznisa. No, isto sam tako shvatio da ima puno ljudi sposobnijih za stvaranje firmi od mene, s puno boljima idejama od mene i da je pametnije da im se pridružim u stvaranju njihovih poduzetničkih priča. Na taj način okružen sam boljima od sebe, zajedno stvaramo i mogu biti uključen u nekoliko zanimljivih projekata istovremeno. Ulaganje u startupe je izazovno i kreativno, jer je potrebno razumijevanje nekoliko različitih područja. S financijske strane to su rizični poslovi pa je “zabavno” ulagati u njih, u slučaju uspjeha nagrada je velika, u slučaju nesupjeha uglavnom se gubi gotovo sve. Nekretninama i turizmom se svi bave, nema tu neke velike pameti, potreban je ogroman kapital, a potencijal je ograničen. Ako imaš hotel sa 100 soba ne možeš prodati 500 soba dnevno, kod tehnoloških projekata potencijal je gotovo neograničen i osvajanje tržišta je znatno brže.

Danas živite i radite u Južnoj Africi, točnije u Cape Townu, zašto baš JAR a ne San Francisco ili London?

U Cape Townu poslovne prilike su odlične, a način života mi u potpunosti odgovara, grad je fenomenalan, ljudi mi se sviđaju što je vrlo bitno i puno je expata.

Nakon Rijeke htio sam život nastaviti u nekoj od svjetskih metropola na moru, gdje se pronalazim poslovno i privatno. Sviđaju mi se San Francisco i London, nije da se ne bih mogao zamisliti tamo, ali Cape Town me potpuno osvojio.

Engleski jezik je službeni i svi ga govore. Skoro ista je vremenska zona kao i u dobrom dijelu Europe, što je također dobro za biznis, te zadržavanje kontakta s prijateljima i obitelji.

Kako uopće izgleda i "diše" tamošnja startup i tech scena?

Kao i u Hrvatskoj puno je kreativnih, inovativnih mladih ljudi s odličnim idejama. No, ovdje je puno više događanja, coworking prostora za startupe i investitora nego u Zagrebu. Njihovi startupi kao i naši imaju problema s prikupljanjem kapitala. Velika razlika je u tome što je JAR relativno veliko tržište sa 60 milijuna ljudi, dok naše tvertke imaju veliki deficit malog tržišta. Startupi u Cape Townu uzimaju zdravo za gotovo činjenicu da imaju pristup velikom tržištu od prvog dana i uopće to ne cijene.

Oni pak sebe uspoređuju sa SAD-om pa onda misle da je njihovo tržište malo i najambiciozniji se sele u San Francisco, jer je od tamo lakše izgraditi globalni biznis. S druge strane, znate li u kojoj je državi nakon SAD-a Uber prvo pokrenuo taxi u 3 velika grada još prije nekoliko godina? Radi se upravo o Južnoj Africi, dakle potencijal je neosporan i prepoznali su ga i najuspješniji svjetski startupi.

Razlog zašto danas i pričamo je taj što ste nedavno pokrenuli 800 Ventures ulagački fond - možete li nam reći malo više o tome?

800 Ventures je investicijska tvrtka , ali i mreža ulagača koji ulažu u tehnološke projekte s potencijalom velikog rasta u Africi. Ulagati ćemo u projekte u prvoj fazi do 100.000 Eura po projektu te ih poslije pratiti, neke naše ulagače zanimaju veća ulaganja u kasnijim fazama. Svi ulagači, tvrtke ili pojedinci te ja osobno ulažemo svoj novac, te ćemo postati suvlasnici tvrtke u koje uložimo. S obzirom da sam dosad ulagao kao anđeo ulagač u tvrtki u Hrvatskoj znam iz osobnog iskustva da startupi kod nas imaju veliki problem u prikupljanju upravo gore spomenutih iznosa, koji su nužni za prvi ozbiljniji iskorak i s kojima se može vidjeti prvi pravi rezultat. Ovo početno ulaganje je najbitnije, kad se jednom ostvari konkretni rezultat onda veća milijunska ulaganja dolaze puno lakše i ima više zainteresiranih ulagača.

Koje prilike i izazovi čekaju hrvatske startupe na afričkom tržištu?

Naši startupi zbog malog tržišta i nedostatka kapitala od samog početka prisiljeni su razmišljati na koje veće tržište prvo izaći i zato razvijaju proizvod najčešće na engleskom jeziku. Većina naših uspješnih startupa kao što Farmeron ili BellaBeat uglavnom završe tako da osnivači presele tvrtku i sebe u SAD, jer tamo dobiju investitora i veliko tržište. Ne kažem da je to krivi put, ali kroz 800 Ventures mi im nudimo alternativu. Prilike za naše firme ovdje su odlične, neovisno o kojoj industriji se radi. Tržište od gotovo 60 milijuna ljudi, 3 velike urbane aglomeracije(Cape Town, Johannesburg, Durban) gdje ima puno tzv. “early adoptera”, neovisno radi li se o B2B ili B2C proizvodu. Englesko je govorno područje, plaće su 2-3 puta manje nego u Kaliforniji pa je potrebna i puno manja investicija za prvi pravi rezultat. Konkurencije ima puno manje nego u SAD-u pa uspjeh uglavnom ovisi o samoj izvedbi projekta. Za razliku od primjerice Nigerije, Južna Afrika je relativno jednostavna za poslovanje i dosta je slično kao u Engleskoj.

U zadnjih nekoliko godina svjedoci smo ubrzanom razvoju hrvatske startup scene, ali problemi i dalje postoje - osnivači negoduju zbog birokracije, preseljavaju sjedišta svojih tvrtki u inozemstvo zbog poreza i jednostavnije administracije...što bi po Vašem mišljenju trebalo promijeniti kako bi se poboljšalo poslovno okruženje za hrvatske startupe?

Bez obzira na sve navedeno mislim da je najveći problem naših startupa malo tržište, a dodatni minus je to što ljudi imaju slabašnu kupovnu moć. Drugi veliki problem je nedostatak kapitala, a “smart money” gotovo da i ne postoji. Raspadom Jugoslavije tvrtke su izgubile veliko tržište i nijedna regionalna ekonomija se zapravo od toga i nije oporavila. No, isto tako taj problem malog tržišta trebamo okrenuti u svoju korist baš kao što je to napravio Izrael . Od prvog dana osnivači tvrtki koji žele izgraditi globalni biznis ne smiju ni gledati Hrvatsku kao tržište, a niti razmišljati šta hrvatski kupac treba, nego koje su potrebe kupaca u velikim zemljama. Budući veličinu tržišta nitko ne može promijeniti, pa niti Vlada, trebamo se fokusirati na ono šta možemo promijeniti. Potrebno je uvesti brzo i jednostavno osnivanje dioničkih društava uz minimalne troškove, da se pojednostavi komplicirani ulagački proces i smanji broj registracija tvrtki van granica Hrvatske.

Druga stvar je promjena mentaliteta i prihvaćanje neuspjeha i padova od strane okoline. Većina novih tvrtki propadne i ako se ne radi o nekoj prevari ulagača i države to je potpuno normalna stvar. Izgubili su svi nešto novca, ali se puno naučilo i sljedeći put će biti bolje. Treba čestitati onome tko je probao pa nije uspio i biti mu podrška, a ne onome tko samo priča o svojoj velikoj ideji koju nikad nije niti pokušao realizirati.

Što možete ponuditi startupima u koje odlučite uložiti?

800 Ventures rješava sve prethodno navedene probleme hrvatskih, slovenskih ili srpskih startupa na jednom mjestu. Osiguravamo potrebni kapital i ulaz na veliko tržište od 60 milijuna ljudi. Pružamo inkubaciju u coworking prostoru, akceleraciju i “know how” tržišta te operativnu podršku i mentorstvo od strane ljudi koji su i sami prošli put izgradnje tvrtke. Pritom osnivači mogu nastaviti normalno živjeti u Hrvatskoj uz povremene dolaske ovamo, ne moraju premještati sjedište tvrtke i mogu koristiti poslovne prednosti obje zemlje u svakom smislu.

Da li je teže ulagačima pronaći kvalitetan startup za ulaganje ili osnivačima kvalitetnog ulagača sa "smart money"?

U Cape Townu, a pogotovo u Hrvatskoj sigurno je teže osnivačima pronaći ulagače, a da ne govorimo o “smart money” ulagačima. U Hrvatskoj nije dovoljno razvijena kultura ulaganja u startupe, kod nas su nekretnine još uvijek sve. No, ima još jedan problem, dosta vlasnika tvrtki koji bi htjeli dio profita uložiti i pomoći mladim ljudima u razvoju njihovih projekata ne želi pokazati da ima “viška” novca, jer kod nas se sve brzo pročuje.

Drugi razlog je što se svi i dalje boje neuspjeha i mogućeg podsmijeha okoline.

800 Ventures je zbog toga dobro rješenje za njih, jer kao ulagači ostaju u sjeni i šira javnost ne zna za njih, nudimo im veći izbor projekata, a budući kontroliramo investiciju cijelo vrijeme značajno smanjujemo rizik neuspjeha nego kod privatnih samostalnih ulaganja.

Osim startupa, pozivam i zainteresirane ulagače da nam se jave i ispune kontakt formular za investitore na našoj web stranici.

Za kraj - možete li podijeliti neki savjet mladim ljudima koji tek kreću u svoju poduzetničku avanturu?

Stvarati tvrtku od nule je izuzetno težak i mukotrpan proces, definitivno nije za svakoga, a pogotovo je teško ako se želi izgraditi nešto više od lokalnog biznisa. Samomotivacija je izuzetno bitna, fokusiranost, želja za ostvarenjem vizije treba biti puno jača od želje za zaradom da bi se opstalo u najtežim trenucima. Problemi s kupcima, problemi sa djelatnicima, problemi s državnim institucijama, ulagačima, nerazumijevanje okoline, 24/7 radno vrijeme, da se često čovjek zapita šta mu to treba...

To nije za svakoga, ali bolje probajte čim prije dok imate malo za izgubiti i nemate obitelj, pa poslije nećete žaliti šta nikad niste pokušali otvoriti svoju tvrtku ili startup. Možda zaključite da je standardni posao od 8-16 puno bolji za vas, a tko zna - možda vam se svidi biti poduzetnik...

INTERVJU: Mihovil Barančić iz ZIP inkubatora - Startupi, uzmite "pametni" novac!

Mihovil Barančić jedan je od osnivača Zagrebačkog inkubatora poduzetništva (ZIP), vodećeg hrvatskog startup inkubatora, a ujedno i sam aktivni ulagač (poslovni anđeo) u domaće startup projekte. Kao jedan od glavnih aktera hrvatske startup scene u usponu Barančić u ovom intervju otkriva pregršt zanimljivih informacija o hrvatskim startupima, njihovim ambicijama i šansama na europskom i globalnom tržištu...

Možete li ukratko objasniti što je ZIP čiji ste suosnivač i što nudi mladim timovima koji žele pokrenuti vlastiti startup?

ZIP-Zagrebački inkubator poduzetništva je inkubator i akcelerator koji kroz četveromjesečni edukacijski program pomaže startup timovima da od svog prototipa dođu do komercijalnog proizvoda i možda investicije koja će im razvoj olakšati i ubrzati. Našom mrežom od 40-tak mentora-poduzetnika dokazanih u svojim područjima rada pomažemo u svim aspektima razvoja projekta, zatim pomažemo kod lansiranja projekta, kontakta s većim tvrtkama, medijima i investitorima, a nekom manjem broju projekata nudimo i financiranje osnivanja tvrtke i pokretanja projekta s investicijom od 15.000 eura.

U kojem smjeru ide ZIP? Možete li najaviti neke novosti u svezi razvoja?

ZIP je u ovoj godini dobio dvije nagrade što znači da je naš dosadađnji rad prepoznat. Proglašen je za najbolju potpornu instituciju u RH u 2014., a izabran je i na kvalifikacijskom nacionalnom natječaju kao hrvatski predstavnik za natjecanje Europske nagrade za promicanje poduzetništva 2015 (European Enterprise Promotion Awards – EEPA 2015) na kojem se biraju najveći podržavatelji pokretanja poduzetništva.

U idućoj godini ćemo se još više povezati s investitorima iz drugih akceleratora i VC fondova koji nas to stalno traže, a u pripremi su i dva VC fonda koji će raditi na području RH te planiramo biti ono što po prirodi i jesmo-njihovi kanali za investiranje.

Možete li nešto preporučiti poduzetnicima koji žele privući Vašu pažnju i potencijalno ulaganje?

Preporučio bih im da nam se jave, direktno u ZIP ili na startup i studentskim natjecanjima. Ovaj mjesec primamo u ZIP novu generaciju, imamo još novca i za investiranje, tako da su svi dobrodošli.

U koliko ste startupa do sada osobno uložili i planirate li uskoro neka nova ulaganja?

Do sada sam uložio u 7 projekata, upravo sam ovaj tjedan dovršio ulaganje u projekt koji nije u ICT području nego je proizvodnja inovativnih vrsta likera- www.likeri.hr Uz to sam naravno i jedan od većih investitora u crowdinvesting kampanji koju smo napravili za ZIP čime smo stvorili pretpostavke za ulaganja ZIP-a u seed fazi od kojih smo već dovršili tri: Thorium A+, Tutotod i SnapTap.

Da li postoji neki trend kojeg primjećujete kod novih startupa u ZIP-u. Da li je to Internet of things (hardverski startupi) koji bi trebao postati nova velika stvar?

Kao što ste rekli u zadnje vrijeme se vidi dosta pokušaja s hardverskim startupima, pokušava se naći primjena ICT-ja u zdravstvu, financijskoj industriji itd...

Što biste preporučili novim tvrtkama koje imaju mogućnost biranja između financiranja vlastitim kapitalom ili uzimanja novca od vanjskih ulagača?

Ukoliko imaju realne mogućnosi razvijati se svojim novcem onda neka to i rade, mada nikad nije dosta novca za razvoj. Uvijek kažem kako se ulaskom investitora stvari kompliciraju, uozbilje, traže jasni planovi i izvještaji, a sa druge strane sve to ovisi o stilu rada poduzetnika jer ja mislim da je to baš dobro za projekt. Teško je reći izričito jer sam kao potencijalni investitor subjektivan, mislim da je osnovno uzmite smart money, znači investiciju uzmite od onoga tko može uz novac donijeti još nešto projektu-ekspertizu, veze, iskustvo. Dodatno to ovisi i o samom projektu: koliko mu novca treba, treba li mu brzina za razvoj, hoće li moći isfinancirati marketing itd...

zip_v

Što se promijenilo u posljednjih nekoliko godina na hrvatskoj startup sceni - otkada je ZIP bila samo ideja do današnjeg dana?

Nas četvorica (Ivo Špigel, Saša Cvetojević i Damir Sabol),  smo osnovali ZIP jer je u Zagrebu i Hrvatskoj nedostajalo jedno mjesto na kojem bi se radilo s projektima u osnivanju na način kako to rade u EU i SAD-u. Zamolili smo za pomoć nekoliko iskusnih ljudi iz inozemstva, uključili svoje kolege i prijatelje u mentorsku mrežu i krenuli raditi. Mislim da je danas lakše krenuti u pokretanje startup projekta jer se jednostavno imaš kome obratiti za pomoć, ne samo u ZIP nego su nastale i neke druge inicijative, a i neki inkubatori u vlasništvu lokalnih samouprava su digli svoj rad za još koju stepenicu.

Regionalna startup scena još uvijek čeka prvi veliki exit - mislite li da bi se on mogao dogoditi u bližoj budućnosti i da li je uopće potrebno forsirati taj trenutak?

Teško je reći kad će se nekakav veliki exit dogoditi, bitno je da je sve više projekata, sve više ulaganja u seed fazi, da se pojavljuju novi VC fondovi te će neminovno doći i do nekog velikog exita.

Smatrate li da su političari napokon prepoznali, ako ništa dobar publicitet, koji startup svijet donosi sa sobom?

Nakon što smo nekoliko godina mi o tome govorili, definitivno je u mainstream medije i u vidokrug političara došla potreba razvijanja modernih startup projekata u RH. Naravno još tu ima nesnalaženja, sporosti i svega što bi trebalo nadići, ali mi se ne žalimo nego nastavljamo aktivno raditi.

- Imamo nebrojeno primjera diljem Europe gdje se država aktivno (posredno ili neposredno) uključuje u financiranje visokorizičnih startup projekata, da li možemo nešto takvo očekivati i kod nas?

U zadnjih nekoliko godina moramo spomenuti da se i država sve više uključuje u financiranje startup projekata. Tu ima naravno dosta problema kod brzine obrade projekata, iskustva evaluatora koji ocjenjuju te često nepotrebne količine vremena koja je potrebna za prijavu. To ne govorimo iz dlana nego prema iskustvima iz drugih zemalja. Pozitivno je što se za početak Poduzetnički impuls koncentrirao na manji broj projekata sa većim iznosima, uvedeni su grantovi za najinovativnije projekte, od ove godine imamo i projekt koinvestiranja države u obliku granta i investitora, a u najavi su i dva VC fonda koja uskoro kreću.

Da li je potrebna promjena porezne politike koja bi primjerice poticala ulagače na ulaganje u startupe. Vidimo neke male (pozitivne) promjene, ali još uvijek poprilično zaostajemo za drugim zapadnim zemljama...

To je naravno osnova svega. Zašto nas nijedna vlada ne želi slušati ne znamo jer to pričamo od 2008. godine. Većina zemalja u EU te 14 saveznih država SAD-a ima porezne olakšice za poslovne anđele čime se direktno utječe na povećanje broja takvih ulaganja, tehnološki razvoj i zapošljavanje. Također već niz godina u RH postoji potpora tvrtkama-državna potpora za istraživanje i razvoj kojom MZOS temeljem prijavljenog istraživačkog projekta za nivo ostvarenih troškova odobrava manju poreznu osnovicu tvrtkama. Moram spomenuti da se u ovoj godini ta potpora ne primijenjuje, opet zbog sporosti sustava koji je trebao promijeniti zakonsku regulativu da bi se ta izvrsna potpora nastavila primijenjivati, očekujemo nastavak primjene te potpore krajem 2015. ili početkom 2016. godine.

zip_v

Što kažete na povremene kritike da su startupi postali pomodna "šminka" za zlatnu mladež s viškom novca i egom kojeg treba nahraniti?

Startupovi su ušli malo u hype, ali ne znam niti jedan primjer nekakve zlatne mladeži s viškom novca koja to radi iz dosade. Barem ne kod nas, dok sam u inozemstvu to vidio. Ovaj hype je bio potreban kako bi se što više ljudi uključilo u pokretanje startupa i dobila potpora medija i državnih institucija.

Zašto tek rijetki hrvatski startupi prepoznaju Istočnu Europu kao potencijalno dobra tržišta? Vidimo što Rocket Internet radi na tržištima u razvoju, ne može se reći da tamo nema novca...

U Istočnoj Europi nije lako uspjeti, lako nas zavaraju slični jezici i uvjeti poslovanja, a zaboravimo da je kupovna moć i snaga tih tržišta bar desetak puta slabija od zapadnih. Može se i na njima naravno uspjeti ako je proizvod vrhunski i jedinstven ili ako se pronađe tržišna niša koja iz nekog razloga nije bila pokrivena.

Smatrate li da će doći do veće suradnje između zemalja regije po pitanju IT-a i startupa, prvenstveno kada je u pitanju radna snaga koje u Hrvatskoj očito nedostaje kada su u pitanju vrhunski IT stručnjaci i inženjeri?

Suradnje u regiji ima, mi to radimo kroz naše mreže poslovnih anđela ili inkubatora/akceleratora. Kako još možemo surađivati ne znam, po pitanju radne snage teško jer kad jednom netko krene iz domicilne države i zna engleski, a danas to svi znaju, on će teško stati u Hrvatskoj, a ne produžiti na zapad.

Zašto ne vidimo jedan Ivica Todorić, Emil Tedeschi ili Branko Roblić ne ulažu u startupe?

To treba pitati njih. Moje je mišljenje da bi im to bile premale investicije da ih sami prate, visoko su rizične i van njihovog fokusa. Ono što u budućnosti očekujem je da to oni počnu sustavno raditi kroz svoje tvrtke koje su već dovoljno velike da imaju interne ili eksterne razvojne centre u obliku inkubatora u kojima će se neovisno od njihove grupacije tvrtki razvijati startup projekti. Takva su iskustva na zapadu s većim tvrtkama, a mi u ZIP-u već imamo početke takve suradnje sa Agrokorom i Styrijom koji su nam partneri.

INTERVJU: Adnan Mehmedović otkriva sve o industriji party turizma na Zrću

Posljednjih nekoliko godina svjedočimo pravom "boomu" elektronske plesne glazbe (EDM). Nekoć entuzijastični ljubitelji glazbe i stvaratelji dobre atmosfere u klubovima, disk džokeji (DJ), prometnuli su se u punokrvne rock zvijezde s milijunima fanova koji su svoje noćne izlaske podredili uživanju u snažnom basu i melodičnim refrenima koji trešte iz klupskih i sve češće stadionskih zvučnika...

EDM je zavladao svijetom. Na krilima mega-popularnih DJ-a poput Aviciija, Swedish House Mafije, Tiesta, Davida Guette, Hardwella i brojnih drugih - narasla je i popratna industrija glazbenog turizma. Ibiza je samo utvrdila svoju poziciju vodeće europske party destinacije, Miami je postao stil života, a Las Vegas je nakon kockarnica pronašao novi zlatni rudnik. I Hrvatska ima svog konja za utrku, koji je, prema nekima, čak i bolji od slavnog španjolskog otoka glazbe i hedonizma koji se konzumira u neograničenim količinama.

Naravno, govorimo o plaži Zrće na otoku Pagu koja je u nekim medijima proglašena "Sodomom i Gomorom" zbog vojske mladih ljudi koji svakog ljeta od jutra do mraka tulumare kao da sutra ne postoji. Inicijalno zamišljen kao ljetni party raj za "kontinentalce" - Zrće već neko vrijeme kotira iznimno visoko na popisima najboljih europskih party destinacija.

Zrće nije samo zabava. Zrće je veliki biznis. Ugostitelji i poduzetnici koji stoje iza jednog od najpopularnijih klubova na Zrću - Papaye - uložili su silan novac i trud kako bi Zrće pretvorili u ljetnu destinaciju koju "generacija Y" jednostavno obožava što dokazuju iz godine u godinu dolascima u sve većem broju, ali i potrošenim eurima koji su se akumulirali u iznose s impozantnim brojem nula.

Kako bismo doznali što se zapravo krije iza PR ofenzive koja nas svakog ljeta bombardira galerijama golišavih preplanulih djevojaka i (pre)treniranih mladića u zanosu glazbenih ritmova i šarolikih alkoholnih pića, porazgovarali smo s jednim od najpoznatijih domaćih promotora, klub-menadžera i glazbenih poduzetnika, Adnanom Mehmedovićem "Medom". Mehmedović, danas osnivač i PR direktor najpopularnijeg europskog hip-hop ljetnog festivala, Fresh Island, bio je zahvalan sugovornik koji nam je omogućio da barem na kratko provirimo iza scene u priču o Zrću, Papayi i glazbenom turizmu na Pagu.

papaya_intro

Osobno ste bili uključeni u priču o Zrću od samog početka. Možete li nam ispričati kako je sve krenulo?

Sve je krenulo skromno, 2002. godine, kada su tadašnji vlasnici kluba Papaya na Šalati i organizatori najvećih studentskih brucošijada i partija u Zagrebu imali ideju svojoj publici ponuditi ljetni doživljaj, jer tada su svi mladi Zagrepčani ljetovali ili na Pagu, u Novalji ili Crikvenici i Opatiji. Publika je postojala, mi smo im ponudili ljetnu alternativu Zagrebu. Bile su potrebne dvije, tri sezone da Zrće među domaćom publikom postane omiljena ljetna destinacija. Organizacijom prvog festivala, Papaya Day&Night 2005. godine, dobili smo publiku ne samo iz Hrvatske već i iz Italije, Slovenije i nama bližih zemalja te okolnih gradova kao što su Zadar, Split i Rijeka. Tu smo već vidjeli potencijal. Papaya Day&Night do danas je najstariji Papayin glazbeni festival koji je zapravo pokrenuo cijelu priču o Zrću.

Znali smo da se trebamo otvoriti Europi i ne ciljati samo na zemlje u okruženju koje su se još uvijek oporavljale od ratnih stradanja. DJ scena tada je bila u blagom usponu, i DJ-i su polako na pozornicama zamjenjivali rock bendove, pa smo vizionarski i s puno hrabrosti odlučili bookirati tadašnju najveću zvijezdu, Tiesta.

Dobiti ga u to vrijeme, nama kao nepoznatom brendu, bila je gotovo nemoguća misija. Ipak, uspjeli smo i s njegovim dolaskom na Zrće došli su i fanovi iz više od 30 zemalja svijeta. Sve ostalo je povijest, 2010. godine u Papayi je gostovalo top 10 najboljih DJ-a na svijetu i od tada su sve oči svijeta bile uprte u Hrvatsku kao u sljedeću veliku stvar.

U domaćim i inozemnim medijima Novalja i Zrće sve češće se spominju kao nova Ibiza. Da li te usporedbe zaista stoje?

Plaža Zrće je Ibiza u malom, ono što se "našoj" plaži prepisuje jest energija i atmosfera koju je Ibiza komercijalizacijom izgubila. Plaza Zrće je nova destinacija ako je uspoređujemo s Ibizom, za izvođače i festivale meka jer ima dušu koju je Ibiza izrazito visokim cijenama izgubila. S druge strane, Zrće se definiralo kroz seriju festivala poput Hideout-a, Sonusa, Fresh Island Festivala, Dj Mag-a, Croatia Rocks koji su žanrovski jako različiti i svaki od njih privlači drukčiju publiku. Na Ibizi po DJ rezidencijama tijekom cijele ljetne sezone svog omiljenog DJ-a možete vidjeti i do 10 puta. Gledajući s fanovske strane, posjetitelji Zrća će posjetom jednog od festivala dobiti puno bolji doživljaj jer će u nekoliko dana uspjeti vidjeti i do 40, 50 DJ-a!

Kako danas izgledaju Zrće i Papaya kao jedno od središnjih mjesta zabave na Jadranu. Jeste li stigli tamo gdje želite biti?

Zrće će iduće godine dobiti novo ruho, postoji plan novog i modernog uređenja plaže. Jos nismo na cilju, a cilj je u Novalji imati najmanje 5 mjeseci sezonu. Destinaciju su prepoznali najveći festivalski organizatori, međutim potrebna nam je bolja i jača komunikacija s državnim institucijama te Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ) od kojih očekujemo snažniju potporu. Plaza Zrće je možda prvi smisleni hrvatski turistički proizvod koji svojim gostima nije nudio samo sunce i more, već aktivni odmor uz nastupe glazbenih idola, izlete, sportske aktivnosti itd.

Plažu Zrće svakog ljeta posjeti preko 500.000 ljudi iz više od 80 zemalja svijeta. Došli smo do toga da Zrće trenutno spada u top 5 svjetskih destinacija za mlade, a cilj je zadržati tu poziciju i privući investitore na Pag koji će zajedno s lokalnom samoupravom, klubovima i domaćim stanovništvom proširiti ponudu Paga, otvoriti nove hotele, modernizirati plaže, podignuti ljestvicu ponude, sadržaja, ugostiteljstva, kulturnih dobara...

To je složen i dugotrajan proces, zato je otoku Pagu potrebna sva pomoć koju može dobiti od državnih tijela kako bi na kraju cijela tamošnja zajednica prosperirala kroz naplatu turističkih poreza i veću potrošnju. Još nas čeka puno posla...

papaya1

Koliko je teško složiti logistiku jedne sezone na Zrću?

Poslovni model Papaye, ali i cijele "destinacije Zrće" temelji se na turizmu, točnije kreiranju turističkih paketa za goste. Otvorili smo i turističku agenciju Papaya Travel koja osim zabave u klubovima i na festivalima nudi kompletan turistički servis za naše brojne goste. Možemo reći da su danas turisti poprilično razmaženi, žele uz dva klika mišem dobiti sve usluge i pogodnosti. Mi smo se prilagodili takvim turistima, povezali smo klub sa smještajem, transferom iz zračne luke u Novalju, izletima i različitim dodatnim pogodnostima. Danas je festivalski turizam, bolje rečeno omladinski turizam, u velikom usponu i već zauzima udio od 30% u cijelom turizmu. Mi želimo našim gostima pružiti nezaboravno životno iskustvo kojeg će se sjećati cijelog života, ali i vratiti se ponovno kod nas na Zrće.

Najbolja promocija je zapravo preporuka zadovoljnih gostiju. Papaya svoju promociju pokreće već krajem ljetne sezone. Obilazimo turističke sajmove u Londonu, Berlinu, Milanu, Beogradu ali i važne glazbene manifestacije poput ADE u Amsterdamu, prisutni smo i u Parizu, Dubaiju, Pragu, Beču, Munchenu..

Tijekom cijele godine tražimo nove partnere u inozemstvu, od promotora do turističkih agencija i turoperatora. Svake godine osvajamo nova tržišta gdje Papaya nije bila prisutna i to kroz zakup oglasa u medijima, outdoor kampanje, online promociju...

Papaya ulaže veliki napor u promociju Zrća, ali i cijele hrvatske turističke ponude. Naši marketinški budžeti su multi-milijunski. Svake godine dovodimo više od 500 predstavnika najutjecajnijih svjetskih medija BBC-a, Guardiana, MTV-a i drugih, koji uz otok Pag posjećuju i obližnje destinacije poput Zadra, Plitvica, Hvara, slapova Krke, Raba i Šibenika.

Ne treba stoga čuditi da se Papaya već četiri godine nalazi na prestižnoj ljestvici TOP 100 najboljih svjetskih klubova, gdje trenutno zauzima 23. mjesto. Snimili smo i dokumentarac "Papaya Make Some Noise" kako bismo približili destinaciju, klub i Hrvatsku svjetskoj publici. U snimanje dokumentarca je uloženo 500.000 kuna, a da smo napravili nešto dobro pokazale su nagrade na filmskim priredbama i festivalima - u Los Angelesu, Barceloni, Beču i New Yorku.

(dokumentarac "Papaya Make Some Noise možete pogledati u nastavku)

Zbog Zrća, ali i drugih destinacija poput Hvara i odnedavno Splita koji je domaćin Ultra Music Festivalu Hrvatska je zauzela posebno mjesto na party karti Europe. Da li dobivate bilo kakvu organizacijsku, marketinšku ili financijsku pomoć od HTZ-a ili TZ Novalje?

Papaya je dosad dobivala malu logističku potporu, ništa značajno. Iz perspektive suvlasnika Fresh Island Festivala mogu biti zadovoljan jer vec treću godinu na natječajima za manifestacije koje provodi HTZ dobivamo financijsku potporu. Treba nas još bolje i kvalitetnije podržati. Glazbeni festivali u Hrvatsku svake godine dovedu više od milijun gostiju.

Imamo primjer Malte koja sve više napora i sredstava ulaže kako bi se festivalski brendovi preselili kod njih. Za svakog dovedenog gosta oni organizatore nagrađuju s 30 eura, a uz to još logostički i financijski pokrivaju smještaj organizatora i gostujućih izvođača. Mi jesmo lijepa zemlja koja ima svoje prednosti zbog prirodnih ljepota, geopoliticke pozicije i još uvijek donekle prihvatljivih cijena, ali nemojmo se zavaravati da jedan organizator kojem će se ponuditi veća, kvalitetnija i bolja potpora neće preseliti iz Hrvatske na Maltu. Odlaskom jednog Outlooka, Ultre ili nekog od festivala sa Zrća, hrvatski turizam izgubio bi preko 300.000 gostiju koji se u prosjeku kod nas zadržavaju 7 i više dana, a u potroše više od 600 funti ili eura.

Jednostavnom matematikom možemo doći do 180 000 000 funti turističke potrošnje u koju spada i smještaj, ugostiteljstvo, izleti, suveniri, lokalni prijevoz te ulaznica za sam festival. Da izgubimo bilo koji od ovih festivala to bi bio strašan udarac za lokalnu ali i državnu ekonomiju.

Država bi trebala uložiti znatno više sredstava kako bi organizatori mogli imati dugoročni benefit za ostanak u Hrvatskoj.

Festivali su odlični promotori Hrvatske u svijetu, a statistika nam govori da se posjetitelji glazbenih festivala vraćaju u Hrvatsku.

Voljeli bismo kada bi se uz kulturni i obiteljski turizam, malo više pažnje dalo omladinskom turizmu jer je Hrvatska po mnogočemu trenutno br. 1 festivalska destinacija. Hoćemo li usjeti zadržati tu poziciju uvelike će ovisiti o potpori, uvjetima i logistici koju pojedina destinacija, ali i država mogu pružiti. Trenutna potpora jednostavno nije dovoljna, to govorim iz vlastitog iskustva i razgovora s desecima promotora i organizatora koji u Hrvatskoj organiziraju festivale.

papaya4

Mladi partijaneri kod nas su još uvijek na zlu glasu kao nepoželjni turisti. Jesu li mladi Englezi, Australci i Skandinavci zaista "horde zla" ili dobrodošli turisti dubokog džepa?

Takvo (negativno) mišljenje je možda vrijedilo prije 5 i više godina. Lokalno stanovništvo je u međuvremenu prilagodilo ili prilagođava svoju ponudu te je samim time i ekonomija destinacije živnula. Mladi su iznimno znatiželjni gosti, naravno prije svega dobrog provoda ali i kulturne ponude, izleta i gastronomije. Ukoliko to netko bude znao upakirati u ponudu s dobrom cijenom - taj će napraviti odličan posao.

Koliko Papaya i povezani festivali i aktivnosti zapošljavaju ljudi preko ljeta?

Papaya više od 250 ljudi, još ako uključimo hostel Moon Rocks i Papaya Travel agenciju brojka se penje na više od 300 ljudi. Festivali tijekom godine imaju stalnu postavu od desetak ljudi uz angažman vanjskih suradnika. Za vrijeme festivala operativno na destinaciji radi preko 100 ljudi (studenti, zaposlenici, volonteri, vanjski suradnici)

Da li se na Papayi zaista vrte deseci milijuna eura kako se spekulira u medijima? Koliko je zapravo profitabilan glazbeni turizam?

To su uistinu prevelike brojke o kojima se spekulira, daleko od toga. Sam program, marketing, održavanje kluba, zaposlenici, uređenje kluba, razna putovanja i sastanci s inozemnim partnerima, promocija na turističkim i glazbenim manifestacijama te potpora svih festivala na plazi Zrće ogroman su izdatak i poslovni ulog.

Ako se ponovi prošlogodišnja kiša koja je nprestano padala 3 tjedna, sezona lako može biti izgubljena. Naš model poslovanja je ovisan o mnogo vanjskih i unutarnjih čimbenika. Mi svoje poslovanje svake sezone financiramo kreditima, bez njih sve ovo ne bi bilo izvedivo.

Zašto Pag još uvijek nema jedan ozbiljan hotel poput onih na Ibizi?

Novalja je još uvijek mlada destinacija u usporedbi s Ibizom koja postoji više od 30 godina. Tako da naše vrijeme, vjerujem, tek dolazi. Mislim da bi svi u Novalji trebali zajedno sjesti i napraviti popis zanimljivih projekata, npraviti natječaj i prezentaciju velikim turoperatorima, hotelijerima, festivalskim promotorima, investitorima opcenito.

Siguran sam da bismo uz takav pristup, gdje bi za stolom zajedno sjedili predstavnici grada i države, vlasnici klubova i lokalna turistička zajednica, ostavili ozbiljan i pozitivan dojam prema potencijalnim investitorima.

papaya2

Zabrinjava li vas mogućnost da će veliki brend s Ibize ili iz Miamija "otkriti"Pag i s puno većim kapitalom ugroziti ono što ste izgradili u zadnjih desetak godina?

Nema brige, dapače takvi brandovi su dobro došli jer dolaskom jednog brenda poput Pache, Ushuaia-e ili Ibizaa Rocks diže se i sama destinacija, dolaze novi gosti koji možda prije nisu čuli za Zrće. Dolaskom takvih velikana diže se kvaliteta i prepoznatljivost same destinacije, a za njima uvijek dolaze i investitori, hoteli. Mi to gledamo pozitivnom konkurencijom koja podiže ljestvicu same plaže i destinacije. Brandovi poput Blue Marlin, Leo, Ushuaia, Destino, Pacha, Hakkasan mogu samo doprinijeti bržem razvoju same destinacije jer imaju globalni utjecaj i prepoznatljivost.

Da li još uvijek postoje ideje o širenju Papaye na druge hrvatske turističke destinacije ili će Zrće ostati u fokusu?

Papaya je zauzela svoju stratešku poziciju na Zrću. Jako smo fokusirani na razvijanje same destinacije, dolazak novih festivala, proširenje sezone i pronalazak investitora. Svakako postoji ideja o Papaya franšizi van granica Hrvatske, npr. u Dubaiju ili u nekim zemljama u kojima je Papaya izuzetno snažno pozicionirana poput Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Slovačke, Italije i dr.

Mi imamo planove za idućih 5 i 10 godina,  tako planiramo i naša ulaganja. Zrće je mlada destinacija, tek sada dolaze prave stvari i uz poboljšanje infrastrukture Pag  čekaju najbolji rezultati. Mi smo otvoreni za svaki razgovor, potencijalne investicije, ideje i tu smo da poslušamo svakoga. Ukoliko je bilo koji projekt dobar za destinaciju i lokalno stanovništvo mi ćemo prvi dati podršku, to je naša moralna obveza. Želimo Novalju zajedno sa svima pretvoriti u destinaciju kojom ćemo se moći još više ponositi.

U jednom od intervjua suvlasnik Papaye Ivan Bušljeta rekao je kako bi razmotrio prodaju cijelog biznisa ako bi na stol stigla "ponuda koja se ne odbija". Mislite li da će taj dan doći?

U biznisu je sve na prodaju, naravno uz pravu cijenu. Svake godine na plažu Zrće dolazi puno zainteresiranih investitora, razgovaraju, razgledavaju destinaciju. Ove godine na plažu Zrće stiže svjetski brend, Ibiza Rocks, koja je na Ibizi poznata po svom tematskom hotelu. Prve godine pokreću svoj festival, a nadamo se kroz dvije ili tri godine i Croatia Rocks hotel. Prvo se trebaju stvoriti dobri uvjeti, a to je sigurno sezona u trajanju od 5 mjeseci- produženje sezone Pag i Novalju će predstaviti kao destinaciju poželjnu za ulagače. Mi smo na dobrom putu, a tome u prilog ide i pojava malih ekskluzivnih obiteljskih hotela i vila s bazenima. Očekujemo i nadamo se većim investicijama.

Pokretač ste Fresh Island hip-hop i R&B festivala , danas jednog od vodećih festivala ove vrste u Europi...

Jedni smo od rijetkih domaćih organizatora na tlu Hrvatske koji organiziraju festival na nivou onih u Engleskoj ili Ibizi. U poplavi stranih promotora odlučili smo pokrenuti jedinstveni festival na europskom tlu. Fresh Island Festival jedini je hip- hop festival na plaži u Europi, danas prepoznat kao jedan od vodećih srednjih festivala u Europi. Možemo se pohvaliti da naš festival, iako je "100% hrvatski proizvod", posjećuje više stranaca nego posjetitelja iz Hrvatske. Samo prošle godine festival je u 3 dana posjetilo preko 20 000 ljudi iz više od 40 zemalja.

Festival vode 5 partnera, koji su svojom ljubavlju i entuzijazmom pokrenuli jednu uspješnu priču koja danas uživa visoki renome među publikom, festivalskim kolegama, medijima i scenom.

Danas na Fresh Island Festivalu svi žele nastupati dok smo se samo prije 3 godine borili dovući imena poput Snoop Dogga, Nas, Iggy Azalea. Festivala ne bi bilo bez Senke Kulenović zadužene za financije i turizam, Petra Radojčića "Bizza" koji je kreativni direktor, Damira Stupnišeka project managera, Filipa Ivelje poznatijeg kao "Phat Phillie" koji vodi brigo o bookingu izvođača i promociji festivala, te moje malenkosti. Ja pokrivam PR & marketing te komunikaciju u samoj destinaciji.

Uz nas je još i vrijedan mladi tim ljudi koji su razbacani po cijelom svijetu i bez kojih bi festival bilo nemoguće organizirati.

Zbog posebne energije festivala, jedinstvene glazbe i nesebične potpore klubova sa Zrća Fresh Island je postao jedna uspješna hrvatska priča koja je probila granice Hrvatske. Ove godine, od 15. do 17. srpnja plažu Zrće će posjetiti preko 50 najznačajnijih imena hip hop i r&b scene, kao što su Joe Badass (Billboard br.1 album), Tinashe, Skepta (br.1 u Velikoj Britaniji), Migos, brazilski dvojac Tropkillaz i mnogi drugi.

Ove godine nadamo se i rekordnoj brojci od 25.000 posjetitelja. Sve informacije o festivalu možete potražiti na našim službenim web stranicama.

U planu imamo i proširenje na zimski, Fresh Mountain Festival koji je planiran za 2016. godinu najvjerojatnije izvan Hrvatske mada su sve opcije još otvorene, ukoliko dobijemo veću potporu i podršku Fresh Mountain je moguć i na Sljemenu.

Svi smo emotivno vezani za Hrvatsku i ukoliko postoji interes i potpora Grada Zagreba u mogućnosti smo na Sljeme dovesti najveće glazbene zvijezde poput Snoop Dogga, Iggy Azalea...

papaya_v

Kuda ide globalna EDM industrija u 2015. godini?

Ulaskom EDM-a na američko tržište nerealno je dignuta cijena najboljim DJ-ima koje europski promotori i organizatori evenata jednostavno ne mogu pratiti.

Nastala je licitacija, pa tko više plati taj dobiva ime. Zrće se pozicioniralo kroz festivale što daje puno veći "value for money" jer ljubitelj EDM-a kod nas može vidjeti preko 50 izvođača u vremenskom razdoblju od samo nekoliko dana. Ibiza će uvijek zadržati svoju poziciju, to je omiljena meka partijanera ali i izvođača - na kraju kada se taj prolazni val spusti u Americi, scena će se vratiti na svoje mjesto.

Mi imamo tu sreću da je svim većim izvođačima bitno da se pojave na plaži Zrće pa ćemo tako i ove godine uživati u top zvijezdama poput Rudimentala, Disclosura, Sigme, FatBoy Slima, Showteka, Clean Bandit, Danny Brown, Duke Demonta i mnogih drugih.

Elektronska glazba je postala masivni mainstream pokret i tom komercijalizacijom scena je eksplodirala. Mnoge party destinacije samo su trenutni hit, ali Ibiza i plaža Zrće su konstante.

INTERVJU: Željko Riha o PR-u, kriznoj komunikaciji, marketingu...

Željko Riha prepoznatljivo je ime u domaćim marketinškim i tehnološkim krugovima. A kako i ne bi bilo prepoznatljivo kad je Riha do sada radio na marketinškim pozicijama u tvrtkama poput Generalturista, Styrije, ali u poznatog startupa Farmeron...

Stoga, odlučili smo pozvati Željka na razgovor kako bismo doznali sve o najnovijim trendovima u online marketingu, PR-u, kupovanju Facebook fanova, a doznali smo i što misli o javnom nastupu Zorana Milanovića i Tomislava Karamarka.

Već neko vrijeme živiš i radiš u Osijeku - što se to tamo događa da su ga sada neki počeli pretenciozno nazivati "hrvatskom Silicijskom dolinom"?

U ekonomskom smislu, događa se pobuna, Osijek zbilja postaje hrvatska Silicijska dolina. Udruga Osijek Software City svojim aktivnostima pokazuje da konkurentske tvrtke mogu  surađivati. Ključ uspjeha je izvoz, a većina osječkih IT tvrtki izvozi svoje usluge izvan Hrvatske. Stoga Osijek želi pokazati da je ipak moguće preživjeti u ovim ekonomskim uvjetima u Hrvatskoj. Zapošljavanja postaju svakodnevnica, kao i aktivnosti tvrtki članica Osijek Software City inicijative.

Tvrtka u kojoj radiš Escape je jedna od rijetkih tvrtki, ako ne i jedina, koja nudi usluge oglašavanja na najvećoj ruskoj tražilici Yandex. Zbog čega bi hrvatskim tvrtkama to moglo biti zanimljivo?

Yandex ima oko 80% udjela u svim pretraživanjima na velikom ruskom tržištu - samo grad Moskva broji 11 milijuna stanovnika, Hrvatska je u 2012. godini ugostila oko 200.000 turista iz Rusije. Nažalost vizni režim Europske unije nije pomogao, no Rusija je veliki tržišni potencijal za Hrvatsku.

Nedavno ste preuzeli Londonsku školu za odnose s javnošću (LSPR) u Hrvatskoj. Zašto ste se odlučili na taj korak?

Obzirom da su Damir Podhorski i Miroslav Varga vrlo prepoznatljiva imena na internet marketing sceni te su česti predavači, mojim dolaskom u tvrtku Londonska škola za odnose s javnošću bila je prirodan slijed razvoja edukacijskih usluga.

Obzirom da si preuzeo vodstvo Londonske škole za odnose s javnošću, kakvi su vam planovi?

Prvi plan je upisati30. generaciju diploma programa – Odnosi s javnošču i upravljanje reputacijom. Ovaj program je jedan od najpoznatijih edukativnih programa iz odnosa s javnošću. Zatim smo proširli ponudu za još dva iznimna edukacijska programa – Marketing i oglašavanje na tražilici Google te Marketing i komunikacija na društvenim mrežama. Cilj nam je pružiti kvalitetnu i tržišno atraktivnu edukaciju kako bi polaznici izvukli maksimum, a na kraju i njihovi poslodavci. Uz to, kvalitetna suradnja s Hrvatskom udrugom za odnose s javnošću nam je važna, kao i Alumni klub koji broj preko 500 članova (diplomanata LSPR programa).

I ti si jedan od predavača na LSPR-u, o čemu ćeš predavati?

Da, ja se držim svojih specijalnosti, predajem krizno komunciranje, posebice on-line dio, te komunikaciju i marketing na društvenim mrežama.

U hrvatskoj javnosti PR se često percipira kao "prodaja magle" ili čak otvoreno laganje. Možeš li napokon za obične ljude demistificirati PR?

Laganja u PR-u nema, za to se brine i etički kodeks Hrvatske Udruge za Odnose s Javnošću. Slučaj s PR-om u Hrvatskoj je zapravo vrlo ironičan, struka koja se bavi reputacijom doživjela je da joj se reputacija narušila. Ali ne zbog lošeg rada, već zbog malverzacija i političkih djelovanja u odnosima s javnošću. Nažalost ti negativni trendovi su pali na leđa svih agencija koje su morale prihvatiti poslijedice koje su došle s tom negativnom reputacijom. Na sreću, imam osjećaj da se reputacija u struku vraća, i to mi je drago vidjeti.

Odnosi s javnošću sigurno nisu prodavanje magle i nikada to nisu bili. Odnosi s javnošću su iznimno važni i mjerljivi procesi i djelovanja koji na kraju donose rezultate za tvrtku ili organizaciju. Tu govorim o samoj strategiji, analizi i na kraju komuniciranju s medijima. Odnosi s javnošću su vrlo važan dio svake tvrtke i organizacije, ne samo u taktičkom već i u strateškom dijelu. Na kraju, sve što kažete ili napravite su odnosi s javnošću.

PR pretpostavlja kvalitetnu i otvorenu komunikaciju - što je zapravo dobra komunikacijska praksa?

Dobra komunikacijska praksa znači da imate konzistentnu komunikaciju, kako s ciljanom javnosti, tako i općenito s korisnicima. Dobra praksa je da komunicirate uvijek, i kada je sve izvrsno, ali i kada se vaša organizacija nađe u problemima. Upravo u tim, problematičnim situacijama dolazi do izražaja vaša dobra komunikacijska praksa.

Tržište se promijenilo, kao i sami potrošači. Oni sada traže brandove i zapravo žele da se tvrtke otvaraju prema njima, da komuniciraju s njima, i što je najvažnije, da ih slušaju.

zeljko_v2

Kako iz PR ugla izgleda pogled na aktualnu političku scenu? Imaš kakav "profesionalni" komentar na premijera Zorana Milanovića i glavnog oporbenog čelnika Tomislava Karamarka koji su u zadnje vrijeme često kritizirani upravo zbog lošeg PR-a?

Nažalost, izbori u Republici Hrvatskoj su pokazali da što god političari radili, odnosi s javnošću im ne trebaju, jer glasači izađu u relativno malom broju i biraju ih bez obzira na dobre i negativne strane njihovih mandata.

Problem političke scene u Hrvatskoj je što zapravo stranke imaju izraženije interno komuniciranje, nego eksterno komuniciranje. Primjerice, važnije im je iskomunicirati poruke sa svojim članstvom i simpatizerima, nego argumentirano iznositi svoje stavove široj javnosti i time širiti svoj utjecaj. Sve stranke u Hrvatskoj se oslanjaju na članstvo, jer je često to članstvo nagrađivano raznim nepotističkim beneficijama.

Moj komentar bi bio, neka dignu glavu iznad članstva, i neka komuniciraju sa svima, posebice premijer, jer je on premijer Republike Hrvatske a ne Socijaldemokratske partije, isto vrijedi i za Tomislava Karamarka ukoliko želi zamjeniti Zorana Milanovića na slijedećim izborima.

Misliš da slabo vladaju materijom "krizne komunikacije"?

Oni ne vladaju uopće tom materijom, njihova krizna komunikacija se sastoji iz gašenja jedne vatre i trčanja do druge. To nije planski, to je vrlo stihijski, to se najbolje vidi s cijelom pričom oko nabavke novih skupocjenih automobila.

U svojoj karijeri si dosta radio na polju društvenih mreža i online komunikacije. Da li smatraš da hrvatske tvrtke dovoljno koriste sve prednosti social & online komunikacije?

Nažalost i dalje ne koriste, no vidim pomake ukoliko današnje stanje usporedim s 2010. godinom. Ipak tu su i dalje početničke greške, a tu ponajviše mislim na nedostatak planiranja i strategije. Žele koristit društvene mreže, no ne vide se 5 godina unaprijed i što će im to donijeti.

Facebook je nedavno promijenio algoritme što je dramatično utjecalo na doseg većine fan stranica. Koliko je to otežalo social marketing?-

Facebook želi zaradu, što je normalno, ipak je pružio korisnicima besplatan servis za komunikaciju. Algoritam je uvijek bio mističan, odnosno problematičan, a uvođenjem plaćenih objava, naravno da je dao prednost plaćenom. Mišljenja sam da pametna kombinacija plaćenih objava i kreativnih komunikacija i dalje može održavati fan stranicu vrlo živom.

Neke tvrtke još uvijek "prodaju" Facebook fanove - koliko je besmisleno kupovanje Facebook fanova na taj način?

Sanjam dan kada će tvrtke prodavati kupce. To bi bilo izvrsno riješenje za sve i imalo bi smisla, kao što danas ima “prodaja” Facebook fanova. Rekao bih da smo mala zemlja s velikim problemima, želimo sve veliko, pa tako i mnoge tvrtke žele puno fanova, samo zato da bi ih imale. Uvijek sam svoje klijente pitao, hoćemo li pronaći 5.000 potencijalnih kupaca, ili ćemo kupiti 50.000 lajkera.

Danas često slušamo o Instagramu, Twitteru, WhatsAppu...je li Facebook izgubio komadić relevantnosti u 2014. godini ili je još uvijek snažan kao prije?

Kupovinom Instagrama od strane Facebooka, Facebook je dobio komadić relevantnosti. I dalje je masovan, iako trendovi govore o smanjenju, ipak je Facebook za društvene mreže ono što je Google za internetske pretraživaće. Željeli ga vi ili ne, koristit ćete ga. Snažan je, i ne osjećam da gubi na svojoj snazi, a novi igrači će doći, a ako se pokažu dobrima, možda će ih Facebook preuzeti.

Često si spominjan u kontekstu "utjecajne" osobe na društvenim mrežama, pa sigurno s našim čitateljima za kraj možeš podijeliti kakav koristan savjet za kvalitetnu komunikaciju na društvenim mrežama?

Utjecaj je vrlo snažna riječ, ne volim je u tom kontekstu, što znači on-line utjecaj? Broj fanova, followera, frendova, Klout score? Mislim da se moram vratit na PR, sve što radite ili kažete su odnosi s javnošću, javnost je on-line, javnost je off-line. Stoga mislim da imam isti broj “fanova” kao i “hejtera”. Moj savjet je - budite svoji! Nitko ne voli promotivne spam poruke. Izražavajte svoje stavove, dijelite mišljenja, komunicirajte i pomažite drugima. Znate li kad sam otkrio da sam “utjecajan”? U trenutku kada sam na mom profilu spojio par ljudi radi posla, to mi je bio uspjeh. Ili kada sam pomogao u udomljavanju psa.Mislim da smo svi utjecjani, ako se družimo i komuniciramo.

Napomena: PoslovniPuls ima poslovni odnos s tvrtkom Escape

Grčka očekuje rekordne turističke rezultate u 2014. godini!

Krizom opustošena zemlja s europske periferije polako se oporavlja i to na krilima snažnog turističkog sektora...

Grčka je prošle godine zabilježila rast prihoda od turizma za 15 posto, na rekordnih 12 milijardi eura, a kako stvari stoje 2014. godina - bit će još bolja.

Grčka ove godine očekuje 18,5 milijuna turista što predstavlja značajan rast u odnosu na prošlogodišnjih 17,9 milijuna, piše Bloomberg. Zarada od turizma mogla bi premašiti 13 milijardi eura.

"Turizam je prva lokomotiva koja je počela voziti i našu zemlju će izvući iz teške šestogodišnje recesije", rekao je grčki premijer Antonis Samaras.

Turizam ima udio od 16,4 posto u grčkom BDP-u.

Do 2021. godine Grčka očekuje kako će broj godišnjih posjetitelja narasti na 24 milijuna, a rast turističke industrije donijet će i oko 300.000 novih radnih mjesta.

Square ulazi u biznis mobilnog naručivanja hrane?

Square, startup za mobilno plaćanje suosnivača Twittera Jacka Dorseya polako ulazi u biznis mobilnog naručivanja hrane iz restorana...

Riječ je o novoj aplikaciji Square Pickup koja korisnicima omogućuje naručivanje (i plaćanje) hrane iz nekolicine restorana u San Franciscu koji su uključeni u beta testiranje nove aplikacije.

Svi restorani su već korisnici Squareovih usluga za mobilno plaćanje.

Bit će zanimljivo vidjeti hoće li Square ozbiljnije ući u sektor mobilnog/online naručivanja hrane, posebno nakon vijesti o navodnom novom ulaganju u Square teškom 200 milijuna dolara.

Squar Pickup je dostupan u beta verziji za iOS i Android platforme.

Južna Koreja ulaže 3,7 milijardi dolara u startup kompanije

Dok Hrvatska luta u svojim ekonomskim planovima i željama - Južna Koreja točno zna gdje i kako generirati dodatni gospodarski rast...

Južnokorejska predsjednica Park Geun-Hye izjavila je kako će u iduće tri godine J. Koreja uložiti čak 3,7 milijardi dolara u domaće startup kompanije, prenosi AFP.

Park kaže kako Koreja mora trasformirati svoje gospodarstvo koje je oslonjeno isključivo na izvoz i proizvodnju, dok je zanemareno domaće tržište i uslužni sektor.

Južna Koreja je prošle godine imala rast BDP-a od 2,7 posto.

Park je također istaknula kako će izdvajanja za razvoj i istraživanje biti povećana sa sadašnjih četiri na pet posto godišnjeg BDP-a

Saudijski princ ulaže u servis za plaćanje Square

Nakon što je kupio dionice Twittera vrijedne 300 milijuna dolara i to još davne 2011. godine - bogati arapski princ odlučio se za ulaganje u sljedeći veliki projekt izumitelja Twittera Jacka Dorseyja...

Kako javlja Fox Business, saudijski princ Alwaleed bin Talal želi kupiti dionice tvrtke Square koja upravlja istoimenim servisom za mobilno plaćanje, a iza koje stoji suosnivač Twittera Jack Dorsey. Alwaleed navodno u Square želi uložiti 200 milijuna dolara uz vrednovanje cijele kompanije na 5 milijardi dolara.

Alwaleedova ulagačka tvrtka Kingdom Holdings već posjeduje udjele u brojnim američkim kompanijama poput Citigroupa, AOL-a, Motorole, Disneyja i drugih.

Dropbox osigurao investiciju od 350 milijuna dolara!

Cloud hosting servis upravo je dovršio novu ulagačku rundu koja je puno veća nego što se do sada spekuliralo...

Prema pisanju TechCruncha, najpopularniji cloud hosting servis Dropbox osigurao je novo ulaganje teško 350 milijuna dolara i to od strane velikih investicijskih banaka i fondova poput Morgan Stanleyja, BlackRocka i T. Rowe Pricea.

Nakon posljednje runde ulaganja vrijednost Dropboxa sada se procjenjuje na oko 10 milijardi dolara, a za očekivati je da će ta vrijednost dodatno porasti nakon što (kako se spekulira) Dropbox kasnije ove godine izađe na burzu.

Dropbox ima više od 4 milijuna poslovnih korisnika.

Europski online shopping div Zalando izlazi na burzu kroz IPO težak 8,5 milijardi eura!?

Zloglasni njemački internetski poduzetnici, braća Samwer, imaju još jedan internet hit...

Europski online shopping div Zalando, često nazivan kopijom američkog Zapposa, navodno će ove godine izaći na burzu kroz IPO koji bi tržišnu vrijednost tvrtke trebao podići na impresivnih 8,5 milijardi eura, piše Wall Street Journal.

Zalando, sa sjedištem u Berlinu, danas posluje na 15 europskih tržišta, a prošle je godine imao prihode od 1,8 milijardi eura. Tvrtka je još uvijek neprofitabilna (ostvaren godišnji gubitak od 120 milijuna eura).

Zalando je projekt njemačkih poduzetnika, obitelji Samwer, koji su do sada lansirali čitav niz "klonova" popularnih američkih e-trgovinskih servisa i zgrnuli bogatstvo koje se mjeri u milijardama eura. Samweri još uvijek drže 18 posto dionica Zalanda.

Preostale dionice su u rukama velikih investicijskih fondova poput švedskog AB Kinnevika i ruskog DST-a.

INTERVJU: Agrivi je novi hrvatski ambiciozni poljoprivredni startup

Rijetko kada imamo priliku pisati o poljoprivrednim IT tvrtkama, a posebno rijetko su u pitanju hrvatske poljoprivredne IT tvrtke. Upravo jedna takva danas je u u našem fokusu...

Kako se stvari razvijaju - Hrvatska bi osim po lijepoj obali i moru uskoro mogla biti poznata i po poljoprivrednim startup tvrtkama. Jedna od njih od nedavno je i Agrivi -  inteligentni sustav za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom.

Agrivi poljoprivrednicima omogućuje cjelokupno upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom, organizaciju i optimizaciju proizvodnog procesa, te povećanje prinosa i dobiti. Ovaj startup čiji je osnivač mladi poduzetnik Matija Žulj, namijenjen je globalnom tržištu s fokusom na europsko i američko tržište. Trenutno je dostupan na hrvatskom i engleskom jeziku, a skoro će biti dostupan i na ukupno pet svjetskih jezika.

Za početak – možete li nama koje se ne bavimo poljoprivrednom objasniti što je zapravo Agrivi?

Agrivi je sustav za cjelokupno upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom. Za poljoprivrednog proizvođača, Agrivi je njegov online svijet, u njemu planira i upravlja svim aktivnostima na plantažama, prati troškove i prodaju, upravlja zalihama, analizira produktivnost i identificira faktore za unapređivanje proizvodnje, a tu mu se nalaze i svi dokumenti.

Po čemu se Agrivi razlikuje od sličnih agro - tech rješenja koja već postoje na tržištu?

Svako rješenje koje je trenutno dostupno na tržištu cilja na određeni segment korisnika i to je pozitivna diferencijacija. Postoje korisnici kojima je bitno samo evidentirati svoje aktivnosti koje je potrebno predavati kroz izvještaje kako bi se zadovoljila regulativa, i za njih postoje točno namijenjena rješenja. Mi s Agrivi sustavom ciljamo korisnike koji imaju veće potrebe od predavanja izvještaja i koji žele u punom smislu riječi upravljati svim aspektima svoje poljoprivredne proizvodnje. Bitan cilj nam je kroz Agrivi gurati znanje poljoprivrednim proizvođačima i to nastojimo postići s bazom znanja poljoprivrednih procesa koja trenutno sadrži “best practice” procese proizvodnje za više od 60 kultura.

Agrivi u konačnici cilja na globalno tržište, međutim krećete s hrvatskog tržišta. Koliko tijesno surađujete s domaćim poljoprivrednicima i koliko je njihov “input” uključen u razvoj samog proizvoda?

 

Od samog početka projekta usko surađujemo s agronomima, a prošli smo i kroz zatvorenu fazu s nekoliko pilot projekata na temelju kojih smo dodatno unaprijeđivali proizvod prije komercijalnog lansiranja. Kontiunirano dobivamo feedback od korisnika i aktivno ga uzimamo za planiranje sljedećih funkcionalnosti.

Koju konkretnu korist imaju poljoprivredni proizvođači od Agrivija? Zašto bi "Pero Perić" trebao već sutra početi koristiti Agrivi?

Vrlo konkretna korist koja se odmah ostvaruje je preuzimanje kontrole nad proizvodnjom. Proizvodnja bez organizacije ima nevjerojatno puno propusta i proizvođač ne može primijetiti sve elemente gdje je neefikasan. Povećanjem efikasnosti koje se može postići u vrlo kratkom periodu koristeći sustav, proizvođač direktno povećava profitabilnost svoje proizvodnje. A uz mnoštvo funkcionalnosti poput detaljnog stanja vremenske prognoze na svakoj plantaži i polju, vrlo brzo će se naviknuti na komfor i zaboraviti dane kada je svako malo morao ići provjeravati kakvi su vremenski uvjeti na svakom polju.

Kako ste u tako ranoj fazi razvoja proizvoda došli do ulagačkog kapitala od 100.000 eura? Da li su Vaši ulagači klasični startup ulagači/poslovni anđeli ili je riječ o ulagačima iz poljoprivrednog sektora?

Proizvod je bio u stanju visoko razvijenog prototipa kada smo prikupili prvu investiciju, tako da ulagačima nismo “prodavali priču” već pokazali konkretno rješenje koje je uz krajnju viziju bilo vrlo zanimljivo našim ulagačima. Naši ulagači nisu klasični startup ulagači niti su iz poljoprivrednog sektora, već su to uspješni mladi poduzetnici koji vode vlastite tvrtke.

agrivi_v

Koliko je izazovno predstaviti i prodavati proizvod specifičan poput Agrivija?

Prodaja i marketing ovakvog proizvoda je najizazovniji i najzahtjevniji dio projekta, no to je ujedno i najveći generator zadovoljstva u projektu, jer svakim korisnikom naše zadovoljstvo raste i daje nam dodatni polet.

Prvo Farmeron, sada Agrivi – postaje li to hrvatska rasadnik poljoprivrednih IT rješenja?

Bilo bi lijepo kada bi u svakom segmentu poljoprivrednih IT rješenja Hrvatska dobila svog globalnog predstavnika. Farmeron je uspio u globalnom naumu u svom segmentu, mi vjerujemo i dati ćemo sve od sebe da postanemo globalni hrvatski predstavnik za naš segment.

Zašto ste se odlučili baš za poljoprivredno IT rješenje, a ne za neku social ili mobilnu aplikaciju – što je danas puno popularnije kod nas?

Iz vrlo praktičnog razloga. Problem proizvodnje hrane je jedan od ključnih svjetskih problema i potreban je svaki doprinos kako bi se on čim prije riješio. Smatrali smo da svojim znanjima možemo kreirati rješenje koje može dati doprinos na globalnoj razini i kad uz to dodate pozitivan "business case", odluka nije bila teška.

Da li su vaši sljedeći poslovni koraci više usmjereni na regiju ili odmah “pucate” na globalno tržište?

Intenzivno radimo na pripremi ekspanzije koja će uslijediti vrlo skoro i dosta šire od regije.

Vidimo na vašim web stranicama da tražite nove zaposlenike – koliko ljudi trenutno broji Agrivi team i da li namjeravate zapošljavati nove djelatnike?

Upravo smo u procesu zapošljavanja novih ljudi i biti će nas petero stalnih i nekoliko honorarnih suradnika. Kako će se projekt razvijati, tako ćemo i zapošljavati nove zaposlenike.

U predstavljanju Vašeg proizvoda dosta naglašavate važnost “smjene generacija” u hrvatskoj poljoprivredi. Da ne zalutamo pretjerano u gospodarske vode – mislite li da kombinacija mladih snaga i moderne tehnologije može hrvatsku poljoprivrednu industriju izvući iz teške situacije u kojoj se očigledno nalazi?

Evidentno je da mladi poljoprivrednici žele nešto više od načina rada kako su radili njihovi roditelji. Poljoprivreda je kao i svaki business, da bi se opstalo na tržištu neminovno je pratiti trendove i primijenjivati nove tehnologije i sve više poljoprivrednika je toga svjesno. Na Zapadu već ima puno primjera malih uspješnih poljoprivrednih gospodarstava koji se maksimalno profesionalno bave proizvodnjom i takvih će biti sve više i kod nas, a oni su ključ uspjeha.

Agrivi je tek na početku svog puta – što Vam je do sada bio najveći izazov?

Kada ste mali, na početku i s limitiranim resursima, sve je veliki izazov. Najveći izazovi tek dolaze, no mi ih s veseljem iščekujemo.

Alat za mjerenje online reputacije Klout prodan za 100 milijuna dolara?

Online alat koji je nekoć bio spominjan kao kompanija koja će jednog dana vrijediti više od milijardu dolara - sada je navodno prodan za puno manju, ali još uvijek jako impresivnu cifru...

Tvrtka Lithium Technologies navodno preuzima online reputacijski servis Klout za 100 milijuna dolara, objavio je recode. Prije nekoliko godina Klout je bio spominjan kao "iduća velika stvar" na američkoj internetskoj sceni, međutim s vremenom njegov potencijal da postane nešto zaista veliko - uvelike se otopio.

Investitori su u Klout do sada uložili 40 milijuna dolara - što znači da ih povrat od 100 milijuna dolara na njihovo ulaganje zasigurno neće oduševiti.

Tvrtka Lithium velikim kompanijama pruža usluge social marketinga i alate za upravljanje odnosima  s klijentima.

INTERVJU: Upoznajte Cateia Games - hrvatsku "tvornicu" video igara

Može li se u Hrvatskoj izgraditi ozbiljan biznis temeljen na proizvodnji računalnih video igara? Ako je suditi po dečkima iz zagrebačke tvrtke Cateia Games - onda je odgovor - uvjerljivo DA...

Iako se njihove video igre  možda ne nalaze na ljestvicama TOP 10 najprodavanijih naslova kao "Call of Duty" ili "GTA"  - marljivi i kreativni zaposlenici zagrebačke tvrtke Cateia Games već više od deset godina predano rade na razvoju vlastitih video igara koje su omiljene među igračima diljem svijeta.

Oni su se od samog početka fokusirali na tržište tzv. "casual" video igara koje su namijenjene "običnim" ljudima, a ne hardcore igraćoj publici. Da se na "casual" video igrama može zaraditi ozbiljan novac pokazala je i Zynga koja je s krajnje jednostavnim igraćim konceptima osvojila svijet i danas ima tržišnu vrijednost koja se mjeri u milijardama dolara.

- Intervju: Cateia Games – hrvatski proizvođači video igara osvajaju svijet!

Cateia Games u posljednje se vrijeme fokusirala na produkciju avanturističkih video igara koje danas zabavljaju stotine tisuća igrača diljem svijeta.

Kako je moguće da jedna mala tvrtka iz Rijeka bude iznimno konkurentna u jednoj niši globalne industrije video igara doznat ćete ako nastavite čitati naš razgovor s dečkima iz Cateia Gamesa...

Za one koji nisu upućeni – možete li nam ukratko predstaviti Cateia Games?

Dejan Radić: Cateia Games je tvrtka za razvoj video igara i naši korijeni sežu sve tamo do pred kraj 90-tih, kada se nas nekoliko entuzijasta združilo u namjeri da po uzoru na svjetske standarde industrije video igara stvorimo kvalitetan i konkurentan proizvod. Naravno, volje je bilo na pretek, ali je manjkalo iskustva. Vremenom smo i to nadoknadili, to je prirodni proces svakog rasta. Danas kada pogledam unazad, prvih 15-tak godina je prohujalo brzo, a Cateia je prošla veliku transformaciju da bi se oblikovala u ovo što danas predstavlja na svjetskoj sceni.  Cateinim kormilom vec dugi niz godina uspješno upravljaju: Krešimir Špes, Ivan Bralić i Dejan Radić.

Za početak jedno očito pitanje – može li se u Hrvatskoj živjeti od proizvodnje video igara?

DJ: Naravno! Kao i od bilo kojeg drugog posla kojeg predano i promišljeno obavljate. Bez izuzetka. Dakle, ako nešto radite, radite to najbolje što možete i rezultat neće izostati.

Koliko zaposlenika i suradnika radi u Cateia Gamesu?

DJ: Danas brojimo 12 članova, neprikosnovenih profesionalaca koji svakodnevno intezivno rade na novim projektima. Osim njih, tu je i nekolicina kvalitetnih vanjskih suradnika koji doprinose svakoj našoj zamisli. Naravno, s obzirom da na godišnjoj razini paralelno radimo desetak igara, imamo potrebu za outsourcingom iskusnih timova koji na vrijeme mogu obaviti kvalitetan i zahtjevan posao koji stavljamo pred njih. Iz te potrebe razvili smo vrlo usku suradnju s nekoliko vrhunskih inozemnih razvojnih kuća.

Hrvatska nije zemlja poznata po svojoj industriji video igara – kako uspijevate pronalaziti kvalitetne zaposlenike za Vaš team?

DJ: Dobro pitanje. Taj nedostatak stručnog kadra još je više bio izražen prijašnjih godina.  A, zapravo to je prvi i najvažniji korak svakog dobrog posla. Bez kvalitetnog zaposlenika ne možete imati dobar proizvod, jednostavno je tako. Sa malom igraćom scenom kakva je naša, nije bilo lako naći iskusne i predane djelatnike. Ipak, imali smo sreću da zaposlimo nekolicinu profesionalaca, svojevrsnu kremu game developmenta, koji su se zajedno s nama razvijali i stjecali dragocjeno iskustvo. Danas se to ulaganje u stručan kadar očituje u svakom novom Cateinom projektu.

Kako Vaše igre iz jedne male Hrvatske dolaze do kupaca u ostatku Europe, SAD-a, Azije?

DJ: Svijet je postao daleko manji otkako je interneta. Tu prednost digitalnog poslovanja obilato koristimo kako mi tako i naši izdavači. Godinama surađujemo s navećim izdavačkim kućama, koje se pobrinu da svaka naša igra koja ugleda svijetlo dana dobije prijeko potrebnu promociju, kako bi glas o tome došao do što većeg broja ljudi.Nakon toga, sve je vrlo jednostavno... digitalnim putem uz 2,3 klika mišem i imate našu igru na zaslonu svog računala, tableta, smartphona  bilo gdje u svijetu. To je naravno okosnica digitalnog poslovanja i način na koji igrači mogu doći do naše igre.

Koliko su u svijetu digitalne distribucije, Steama i drugih platformi, klasični izdavači video igara uopće bitni za Vas ako možete iz vlastitog budžeta financirati razvoj igre?

Ivan Bralić: Oni su skoro pa u potpunosti nebitni za nas. Naše igre većinom se pojavljuju na policama trgovina u nekim europskim zemljama, ali to su vrlo malene naklade u usporedbi s digitalnom distribucijom.
Sve više izdavača poput Electronic Arts-a (EA), Activisiona i sličnih se širi na online distribuciju, ne samo sa svojim AAA naslovima, već i sa casual igrama. Primjera radi, EA je kupio Chillingo – to sve govori!

Primijetili smo da se dosta nezavisnih (indie) projekata, ali sve više i big budget naslova financira putem Kickstarter i Indiegogo kampanja – razmišljate li i vi o takvom načinu financiranja razvoja svojih video igara?

IB: Kickstarter je fantastičan model financiranja koji u potpunosti zaobilazi centre financija, izdavače, investitore i zapravo dovodi keš kojeg doniraju igrači direktno do samog developera. Teško da može bolje od toga! No, Kickstarter postaje svojevrstna „izdavačka“ platforma i više nije dovoljno pojaviti se tamo i predložiti projekt. Voditi Kickstarter kampanju koja će prikupiti dovoljno novca, a po mogućnosti i više od traženog minimuma postaje izazovan posao. Cateia Games ima određene planove za vlastitu Kickstarter kampanju za jedan vrlo zanimljiv projekt, no o tome je za sada prerano govoriti.

cateia_v

Fokusirani ste na razvoj avanturističkih video igara – postoji li poseban razlog zašto avanture, a ne popularnije pucačke ili sportske igre? Da li je u pitanju trošak izrade igara ili?

DJ: Novac je sasvim sigurno jedan od najvećih razloga, ali i vremenski period koji je potreban da se završi takav projekat. Mnogo je promišljanja sadržano u razlogu zašto smo u Catei odlučili da svoj fokus stavimo na izradu casual avantura, ujedno i zbog same činjenice da postoji segment tržišta koji nije dovoljno zastupljen i osviješten u javnosti i medijima. Casual avanture su vrlo zanimljive jednom tržišnom segmentu , a koji se ne mora okarakterizirati kao zahtjevna publika u smislu performansi njihove grafičke kartice, procesora ili visokoj sofisticiranosti konzole. Casual je namjenjen i vrlo jednostavno dostupan i prihvatljiv igračima koji se nakon radnog dana žele opustiti i pritom se okušati u ulozi glavnog junaka neke misterije, epskog putovanja u prošlost i usput  riješiti nekoliko zagonetki na koje će sasvim sigurno naići na putu.

Kada smo posljednji put razgovarali tek ste zagrizli u razvoj igara za popularne mobilne platforme iOS i Android. Koliko su one danas bitne za distribuciju Vaših igara?

DJ: Kao što sam rekao, potrebno je sustavno pratiti tržište i na vrijeme reagirati. Osim za PC, naše igre se nalaze i na Mac, iOS, Anroid, Windows 8 te Windows Phone 8 platformama. Dakako, tržište za pojedinu platformu varira s vremenom, a neke od navedenih platformi pokazuju tendenciju velikog rasta. Uglavnom, planirani multiplatforming čijem razvoju pridajemo posebnu pažnju je dobro utrošeno vrijeme za nas.

Primijetili smo da ne razvijate igre za igraće konzole Xbox ili Playstation – zašto?

Krešimir Špes: Iz jednostavnog razloga – igre koje radimo nemaju jako tržište na tim konzolama. Istina, manje indie igre su poprilično penetrirale konzolaški segment tržišta, no problem s igrama koje radimo jest taj da se one primarno igraju putem miša ili touch sučelja na tabletima. Teško je takve igre igrati s gamepad kontrolerom.

Ipak, budući da ste insajder u industriji video igara – možete li predvidjeti sudbinu novoj generaciji igraćih konzola Xbox i Playstation?

KŠ: Budući se ne bavimo tim segmentom, ne možemo dati potpuno "insajderski" odgovor, no moje osobno mišljenje je da će sve gaming platforme konvergirati prema tabletima i konačno smartphoneovima. To će biti platforma budućnosti. Već par godina vi uredno možete spojiti iPhone na telezivor, žično ili bežično te igrati igre na TV-u putem iPhone-a. To izgleda impresivno! Pogotovo uz bežićnu varijantu. Kao da se igrate na Playstationu, a nigdje velike kutije spojene na TV!

Možete li nam reći nešto više o projektima na kojima trenutno radite i spremate li nešto novo što biste voljeli podijeliti s našim čitateljima?

DJ: Ponosan sam najaviti da Cateia Games ove godine izdaje 10-tak novih video igara, što vjerujem da je brojka koja govori sama za sebe. Izdvojiti ću samo neke od projekata kao perjanice naše ovogodišnje produkcije:  Myths of Orion - Light from the North, avantura prekrasne grafike, zanimljivog i uzbudljivog sadržaja u kojem mlada i neiskusna čarobnica treba zapodjenuti bitku protiv zlog i prepredenog maga!  Slijedeći naslov koji će sigurno biti zanimljiv publici jest Etenrety Lost - Light of Aurum. Avantura smiještena u utrobu Zemlje, u lite steampunk okruženju! Detalje ovih i ostalih naših naslova prepuštam igračima da ih sami otkriju...

cateia_v2

Od nedavno hrvatski razvojni timovi mogu računati na poticaje za razvoj video igara. Mislite da će to pozitivno utjecati na razvoj domaće scene?

DJ: Svakako , mislim da će to olakšati početak i razvoj nekog igraćeg projekta. Vjerujem da će takve vrste poticaja omogućiti stvaranje jedne poslovno isplative klime u Hrvatskoj. Kao što znamo, u svjetskim razmjerima industrija video igara okreće više sredstava nego hollywoodska filmska produkcija, pa je stoga i sasvim za očekivati da će sada i domaći investitori prepoznati isplativost te činjenice. Uz ovu novu  mogućnost sufinanciranja projekata svakako će se omogućiti stvaranje boljih uvjeta za razvoj video igara u Hrvatskoj.

Što možete preporučiti ljudima koji razmišljaju o karijeri u industriji video igara u Hrvatskoj?

DJ: Industrija igara u Hrvatskoj više nije u samim povojima, iako je pred njom još dug put. Stasaju mlade i kreativne snage, vidljivo se ubrzava način na koji ljudi korespondiraju s novim mogućnostima exploatacije web-a. Mnogi danas vide priliku za razvoj svoje karijere u ovom smjeru. To je dobro, pozdravljam svaki napor koji će doprinijeti da hrvatska game scena postane jaka i stabilna i odigra svoju ulogu u razvoju našeg intelektualnog gospodarstva. Vjerujem da će se s vremenom otvoriti još više mogućnosti za ljude koji traže svoje mjesto u svijetu game developmenta. Cateia Games je uvijek raspoložena za suradnju s talentiranim i kreativnim ljudima koji se žele dokazati. Važno je reći da razvijanje igara, iako za svoje polazište ima čistu kreativnu ideju, taj cijeli proces treba i poslovno dobro osmisliti i zbrinuti, da bi na kraju dobili izbalansiran proizvod koji omogućuje nastavak poslovanja. U svakom slučaju, uz sve ostalo, u ono čime se bavite uložite strast i vrijeme će raditi u vašu korist. Veliki pozdrav čitateljima PoslovnogPulsa od cijelog Cateia Games tima!

Svjetska banka ulaže u njemačke startup kompanije!

Međunarodna financijska korporacija (IFC), članica Grupe Svjetske banke, uložila je 25 milijuna eura u internetske kompanije njemačkog startup inkubatora Rocket Internet iza kojeg stoje najmoćniji europski internet poduzetnici - braća Samwer...

U priopćenju stoji kako je IFC uložio ukupno 25 milijuna eura u online modne trgovine Lamoda (Rusija) i Dafiti (Latinska Amerika). Riječ je o startup kompanijama koje su proizašle iz njemačke "tvornice" startupova, zloglasnog Rocket Interneta koji poslovanje svojih kompanija temelji na kopiranju provjerenih poslovnih modela svojih  inovativnih američkih konkurenata.

- Napokon otkriveno: Nijemci kloniraju poznate internet servise i zarađuju stotine milijuna eura

Ovu neobičnu investiciju iz IFC-a su objasnili činjenicom kako je riječ o poticanju maloprodaje  i potrošnje na tržištima u razvoju.

"Internetske kompanije ulažu u logistiku, tehnologiju i marketing i tako stvaraju nova radna mjesta, posebice za žene i mlade ljude", poručili su iz IFC-a.