Menu
Konzervativna Nova demokracija i socijalistička stranka PASOK, koje dominiraju grčkom politikom već desetljećima, zajedno su na izborima osvojile manje od 40 posto od ukupnog broja glasova...
Nova demokracija je očekivano prva s 21,2 posto glasova, što je oštar pad prema 33,5 posto osvojenih 2008., dok je PASOK s 14 posto osvojenih glasova 30 postotnih bodova manje nego na zadnjim izborima. Radikalna lijeva koalicija (Syriza) najveće je izneneđenje izbora s osvojenih 15 posto glasova, najavila je spremnost da uđe u lijevu vladu koja će se protiviti uvjetima za spašavanje Grčke koje su postavili EU i MMF.
Razočarani i gnjevni teškom financijskom krizom i strogim mjerama štednje, birači su teško kaznili dvije stožerne stranke grčke političke scene koje se izmijenjuju na vlasti već 40 godina. PASOK je osvojio 44 posto glasova na parlamentarnim izborima 2009. godine, a Nova demokracija 33,5 posto, što znači da su te dvije stranke s kombiniranih 77,5 posto glasova s posljednjih izbora pale za četrdesetak posto na ovima.
Analitičari ocijenjuju da je Grčka doživjela politički potres i da je čekaju teški i dugi pregovori o osnivanju buduće vlade, što je potvrdio i čelnik PASOK-a Evangelos Venizelos koji je, pošto mu je stranka pretrpjela povijesni poraz, izjavio da grčki narod nikome nije dao jasan mandat i pozvao na osnivanje vlade nacionalnog jedinstva.
Na četvrtom je mjestu zasad desničarska stranka Neovisni Grci koja osvaja 10,05 posto glasova, komunistička stranka KKE dobiva 8,22 posto, neonacistička Zlatna zora 6,74 posto i prvi put ulazi u parlament, a Demokratska ljevica 5,84 posto glasova. Još se tri stranke nalaze na rubu prelaska izbornog praga.
Ovi izbori će odrediti budući smjer zemlje nakon godina teške štednje koja je razljutila birače, ali je bila nužne kako bi se međunarodni kreditori pridobili da Grčkoj daju nove zajmove i spase je od bankrota.
Grčka, koja u potpunosti ovisi o kreditima EU-a i MMF-a, sljedećeg mjeseca mora uvesti još oštrije mjere štednje, ako želi da se nastavi priliv financijske pomoći i spriječi moguće isključenje iz eurozone. Nakon dvije godine krize i dva paketa međunarodne pomoći zemlji da bi izbegla bankrot, Europska unija s velikom pozornošću prati ishode ovih izbora strahujući od političke paralize i preispitivanja mjera poduzetih da se Grčka zadrži u eurozoni, piše HRT.
