Prema podacima DZS-a, ukupan broj zaposlenih u pravnim osobama osoba na kraju prošle godine iznosio je 1.144.550…

U usporedbi s krajem pretkrizne 2008. broj zaposlenih smanjen je za nešto više od 103 tisuće. Iako je u odnosu na 2008. Nacionalna klasifikacija djelatnosti (NKD) izmijenjena, ipak je moguće usporediti kretanje zaposlenosti po djelatnostima.

Zaposlenost je u promatranom razdoblju smanjena u gotovo svim djelatnostima. U prerađivačkoj industriji, u kojoj je zaposleno nešto manje od petine ukupno zaposlenih, broj zaposlenih smanjen je za 43,8 tisuća (-17,2%). Pri tome je u procesu restrukturiranja i racionalizacije zaposlenost značajno smanjena u djelatnosti Proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda (-45%) te u djelatnosti Proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (uglavnom brodogradnja), gdje je broj zaposlenih manji za oko 41%. S obzirom da je građevinski sektor snažno pogođen krizom, ne iznenađuje razmjerno snažan pad zaposlenosti u ovoj djelatnosti.

Tako je u odnosu na kraj 2008. broj zaposlenih u Građevinarstvu manji za 22,6%. Isto tako, snažan pad osobne potrošnje odrazio se na pad zaposlenosti u djelatnosti Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla gdje je broj zaposlenih pao za 18%. S druge strane, u nekim djelatnostima došlo je i do blagog rasta broja zaposlenih.

U djelatnosti Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje broj zaposlenih je porastao za blagih 0,3%, što pokazuje nedovoljnu prilagodbu javnog sektora nepovoljnim kretanjima u realnom sektoru. Broj zaposlenih porastao je i u djelatnostima Obrazovanje te Zdravstvena zaštita i socijalna skrb za 6%, odn. za 1%.

“Podaci o broju zaposlenih ne odražavaju samo recesijska kretanja, već pokazuju dublje strukturne probleme. Naime, stopa zaposlenosti prema anketi o radnoj snazi iznosi tek 39,1% pa je povećanje zaposlenosti nužno što prije. Nadalje, prema podacima HZMO-a broj osiguranika je na kraju 2011. iznosio 1,47 mil. pa je odnos osiguranika i zaposlenih 1,27, što je predstavlja dodatno opterećenje za javne financije”, poručuju analitičari Raiffeisenbanka.

Pročitajte još:

STRAŠNE BROJKE: Kako ćemo u promjene ako od državnog proračuna danas živi 2,1 milijuna Hrvata?

A pitamo se zašto nam je loše: Hrvatska ima dvostruko više zaposlenih u javnom sektoru od EU prosjeka