Menu
Njemačkoj nedostaje stručne radne snage, posebice inženjera. To je tvrdnja koja se već godinama provlači kroz njemačke medije. No da li u Njemačkoj zaista vlada nedostatak inženjera kako to tvrdi gospodarstvo...
Prilikom odabira studija a time i životnog poziva, maturanti su dosad birali ona zanimanja za koja vlada mišljenje da su tražena na tržištu rada. Među ta zanimanja nesumnjivo spadaju inženjeri. Njemačko gospodarstvo već godinama govori o kroničnom manjku inženjera, pokreću se akcije kojima bi se pridobilo što više maturanata (i maturantica) za neko od inženjerskih zanimanja a uvedene su i mjere kojima se olakšava useljavanje inženjera iz inozemstva. No sada su se pojavile dvojbe oko ove, u glavama duboko urezane, teorije o kroničnoj nestašici inženjera u Njemačkoj.
Doduše neki stručnjaci, poput Olivera Koppena s Instituta njemačkog gospodarstva (IW) iz Kölna, tvrde kako je broj inženjera koji godišnje napuštaju njemačka sveučilišta još uvijek je za 20.000 manji od potreba njemačkog gospodarstva. Slično procjenjuje i Udruga njemačkih inženjera (VDI). "Krajem prošle godine u Njemačkoj je bilo prijavljeno oko 60.000 nepopunjenih inženjerskih radnih mjesta. Istodobno se na popisima u uredima za zapošljavanje nalazilo oko 20.000 nezaposlenih inženjera, što govori o akutnom manjku", govori Marco Dadomo iz VDI-ja. U takvoj situaciji je logično donijeti zaključak kako apsolventi inženjerskih studija u Njemačkoj nakon završenog fakulteta bez problema pronalaze posao. No prema saznanjima Porajnjsko-vestfalijske tehničke škole (RWTH) iz Aachena, mladi inženjeri ni izbliza tako lako ne pronalaze posao kako bi se to, ako se uzmu u obzir brojke, moglo pretpostaviti. "Bivši studenti se redovito žale na duljinu i mukotrpnost puta do novog radnog mjesta", kaže Anja Robert s RWTH-a.
No kako su spojiva iskustva mladih inženjera s terena s dugogodišnjim žalopojkama industrije o kroničnom manjku stručnjaka i to pogotovo u sektorima toliko važnima za njemačku izvoznu silu poput strojarskih i kemijskih?
Karl Brenke s Njemačkog instituta za gospodarstvo (DIW) ovakvu situaciju ne doživljava nimalo kontradiktornom. "Poduzeća su pritiskom na politiku postigla svoje ciljeve: povećanje broja zainteresiranih za inženjerska zanimanja te olakšani uvoz visokokvalificirane radne snage. Sada imaju mnogo veći izbor što samo može biti povoljno za njih", smatra Brenke. I da institucije poput IW-a ili VDI-ja koje su, kako smatra Brenke, bliske industriji stvaraju pritisak je isto tako potpuno logično.
Za razliku od njih Brenke i DIW smatraju kako u Njemačkoj zapravo ni ne postoji manjak inženjera. "Za to postoje mnogi pokazatelji a jedan od najvažnijih je činjenica da plaće inženjera u Njemačkoj posljednjih godina nisu osjetno rasle. Kada nečeg nema, tomu automatski raste cijena a to nije slučaj s inženjerima", zaključuje Brenke. Osim toga, nastavlja ekonomist s DIW-a, u Njemačkoj se trenutno obrazuje dvostruko više inženjera nego još u razdoblju od prije 30-tak godina. Brenke isto tako ukazuje i na činjenicu da je u branšama koje zapošljavaju mnogo inženjera u posljednje vrijeme primjetan porast kraćenja radnog vremena što ne može biti pokazatelj manjka nego naprotiv viška radne snage. "Godišnja potreba za novim inženjerima iznosi oko 35.000. Ako se uzme u obzir da trenutno imamo oko 50.000 apsolvenata inženjerskih zanimanja u Njemačkoj, jasno je da su potrebe više nego dobro pokrivene", zaključuje Brenke.
No što trenutno kaže samo gospodarstvo? Upiti kod koncerna poput Siemensa ili Boscha ukazuju na to da o nekakvom nedostatku trenutno nema riječi. No dok velika zvučna imena branše nemaju probleme privući željenu radnu snagu, manji i srednji poduzetnici, pogotovo u provinciji, muku muče s vrbovanjem vrhunskih stručnjaka. Unatoč tomu Savezni ured za zapošljavanje govori o "uravnoteženoj situaciji" na tržištu tj. da ne postoji ni osjetni višak ni osjetni manjak inženjera. I Anja Robert s RWTH-a smatra da je situacije "opuštena" te da se ne može govoriti o "ekstremima". "Studenti koji traže posao će ga i naći. To možda ne ide tako brzo kao još prije koju godinu ali bez posla ne ostaje nitko", zaključuje Robert.
Izvor: Deutsche Welle
