Erste banka od EBRD-a dobila 40 milijuna eura za kreditiranje poduzetništva

Predstavnici Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Erste & Steiermaerkische banke (ESB) potpisali su danas ugovor o kreditu vrijednom 40 milijuna eura, a ta su sredstva namijenjena podršci poslovanja mikro, malih i srednjih poduzetnika...

Ugovor je u ime EBRD-a potpisala direktorica za Mađarsku i Hrvatsku Zsuzsanna Hargatai, a ispred ESB-a predsjednik Uprave Petar Radaković i član Uprave Boris Centner, koji je pojasnio da će se ovim sredstvima pružiti potpora hrvatskim malim i srednjim poduzetnicima kroz kredite za obrtna sredstva, investicije te faktoring.

Glavnina iznosa ove kreditne linije, odnosno 30 milijuna eura namijenjena je daljnjem kreditiranju poduzetnika putem investicijskih kredita i kredita za obrtni kapital, a 10 milijuna kuna utrošit će se za financiranje tvrtki putem faktoringa.

Krediti će se odobravati s duljim rokom otplate u odnosu na komercijalne kredite, kao i po povoljnim kamatama, koje će ovisiti o bonitetu klijenta, kazao je Centner.

Hargatai je pak istaknula da se ova kreditna linija uklapa u Zajednički akcijski plan međunarodnih financijskih institucija za oporavak za srednju i jugoistočnu Europu, kroz koji će EBRD uložiti sredstva za poticanje povećanja rasta temeljenog na izvozu i pomoć pri regionalnoj integraciji.

Uz EBRD, u tu su inicijativu uključene i Svjetska banka te Europska investicijska banka (EIB), koje su dogovorile zajedničko ulaganje od 30 milijardi eura u financijski i korporativni sektor srednje, istočne i jugoistočne Europe.

Odgovarajući na novinarski upit o stanju u hrvatskom malom i srednjem poduzetništvu i podršci koju taj sektor dobiva, Centner je kazao da je razvidno da je došlo do smanjenja rasta kredita malim i srednjim poduzetnicima.

Pritom je kao pozitivnu naglasio ulogu Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije (Hamag Invest), koja je, kako je kazao, dala najveću potporu za investicijske kredite poduzetnicima. Takva, državna potpora bila je dovoljno jaka da i banke jače poprate kvalitetne projekte poduzetnika.

Upitan pak što je najveći nedostatak projekata predloženih za kreditiranje, Centner je rekao da je to nedostatan kapital tvrtki, koje su prezadužene i nemaju adekvatan kapital za praćenje predloženih projekata. U tom smislu, dodao je, u Hrvatskoj fali venture capital i private equity fondova, koji bi mogli jače pratiti gospodarstvo.