Menu
Kinesko gospodarstvo čvrsto je u rukama Komunističke partije. Državne smjernice su vidljive i kad je u pitanju "posuđivanje" stranog know-howa. To se ni u bliskoj budućnosti neće promijeniti, piše DW...
Oko 70 kineskih poduzeća se 2011. nalazilo na "Fortune 500", listi najvećih svjetskih tvrtki. Tri kineska poduzeća su čak dospjela među prvih 10. Kina je nedavno svrgnula Njemačku s top liste najuspješnijih svjetskih izvoznika. Iako su sastavni dio globalnog gospodarstva, kineska poduzeća se u mnogočemu razlikuju od gospodarskih čimbenika u ostatku svijeta. To se prije svega odnosi na snažan utjecaj Komunističke partije Kine koja je direktno uključena u politiku svih važnijih kineskih poduzeća.
"Čelnici vodećih kineskih poduzeća uživaju status ravnopravan statusu ministra", kaže Doris Fischer koja na sveučilištu u Würzburgu predaje na katedri za kinesko gospodarstvo. Preko jedne trećine svih članova poslovodnih odbora vodećih kineskih poduzeća postavlja direktno Partija.
Istodobno šefovi važnih kineskih tvrtki sjede u Centralnom komitetu KP Kine. Vjerni članovi KP-e skrbe za to da poduzeća ne rade protiv struje koju je odredila država. "Situacija nije kao u doba planskog gospodarstva. Partija se naravno ne brine o svakoj sitnici. No kada se radio o pitanjima koja su od strateške važnosti za partiju ili zemlju, tada se mora slijediti linija partije a ne ona koji bi možda bila povoljnija za samo poduzeće", kaže Cole Kyle, jedan od autora studije Američkog Kongresa na temu kineskog gospodarstva. U studiji se dolazi do zaključka da su državna poduzeća prije svega moraju slijediti ciljeve koji se tiču osiguravanja sirovina u inozemstvu ali i pristupa stranoj tehnologiji.
I upravo na ovom području su naputci Kineske partije vrlo precizni. Kinesko Nacionalno povjerenstvo za razvoj i reforme (NDCR) daje jasne naznake o tomu koje vrste tehnologija imaju prednost pri uklapanju u kineske gospodarske procese. U "Nacionalnom srednje- i dugoročnom planu razvoja znanosti i tehnike" se navode pojedine "taktike" koji bi trebale doprinijeti kineskom tehnološkom razvoju. Jedna od "taktika" doslovno glasi: "Pojačati upliv stranih tehnologija", koje zatim treba "usisati i ponovno izumiti". Kako to izgleda u praksi pokazuje primjer gradnje superbrzih vlakova u suradnji s japanskim koncernom Kawasaki. Kina je na svjetskom tržištu naručila gradnju 200 superbrzih vlakova. Nakon što je 60 komada bilo proizvedeno u joint venturu između Kawasakija i Kineskih državnih željeznica, kineska strana je nakon godine dana naprasno okončala kontakt s japanskom tvrtkom. Kineska tvrtka međutim i dalje proizvodi identične vlakove, i to 200 komada godišnje. Jedan od vodećih ljudi u kineskoj tvornici je "Financial Timesu" odgovorio da se radi o vlakovima koji "samo vanjštinom" podsjećaju na vlakove koje proizvodi Kawasaki. On je u istom intervjuu ustvrdio da je tehnologija koja se nalazi u vlakovima "potpuno nova".
"Temelj kineskog gospodarskog uspjeha je kontroliranje cijena na svjetskom tržištu. Kina vrši utjecaj na svjetsko tržište preko cijena ali ne i preko tehnologije", tvrdi Doris Fischer. To je, prema njezinom mišljenju, trn u oku mnogim partijskim čelnicima koji žele, djelomično i iz razloga nacionalnog ponosa, Kinu učiniti i vodećom nacijom na polju tehnologije. Pritom su dozvoljene i metode na koje se na Zapadu ne gleda blagonaklono.
