Konačno se kreće: deset godina od prve inicijative Hrvatska starta s projektom uspostave hidroavionskih veza na Jadranu, a prema očekivanjima prvi se letovi iz baza u Dubrovniku i Splitu planiraju već do ljeta ove godine...
Dvije južne hrvatske županije ozbiljno su shvatile važnost 34 milijuna eura teškog projekta, prionuvši rješavanju opsežne dokumentacije na ishođenju lokacijskih dozvola i koncesija. Ulog je velik, a dobitak neosporan, kaže dr.sc. Srećko Favro, uvaženi stručnjak, sudski vještak i konzultant za pomorski promet, prenosi Slobodna Dalmacija.
"Uspostavom hidroavionske veze unapređuju se i životni uvjeti i gospodarstvo na otocima, a gdje je tek unapređenje turističkog proizvoda na Jadranu, zasnovanog na brzoj i efikasnoj povezanosti između mjesta na otocima i obale. Projekt, nasreću, ima snažnu podršku resornog ministarstva, a podržala ga je i Vlada. Međutim, još uvijek nije od Ministarstva prometa potvrđena operativna mogućnost korištenja hidroaviona, kao što je bilo certificirano 2002. na obavljenim pokusnim letovima. Preciznije rečeno, slijetanje na 300 metara od obale, a bliže po posebnom odobrenju, te daljnjem prometovanju hidroaviona kao brodice", ističe Favro.
Leteća eskadrila će biti sastavljena od 6 do 10 hidroaviona proizvedenih u Kanadi, kojima treba osigurati pontonsko pristanište. Ono što se od Lučkih uprava i Županija očekuje su lokacijske dozvole za ponton koji bi se dao u koncesiju. Prema sadašnjem planu pontonska aerodromi su planirani u Puli, Rijeci, Zadru, Dubrovniku, Cavtatu, Rovinju, Šibeniku i Omišu.
Na otocima su to Mali Lošinj, Rab, Hvar, Korčula, Vela Luka, Brioni, Cres, Krk, Ubli, Vis, Komiža, Polače-Pomena, Novalja, Supetar i Bol, doznaje Slobodna.
Foto: Flickr