OČAJNO: U blokadi svaki treći hrvatski poduzetnik

Još malo loših vijesti. Gotovo trećina svih aktivnih poslovnih subjekata u Hrvatskoj na kraju studenoga 2010. godine nije bila li stanju podmirivati svoje tekuće obveze...

Prema podacima Fine, koje je objavila Hrvatska gospodarska komora, od ukupno 236.042 aktivne pravne osobe te obrtnika i slobodna zanimanja, njih 74.777 ili 31,7 posto imalo je blokirane račune zbog nepodmirenih naloga. Pritom je broj insolventnih pravnih osoba bio 33.065 od ukupno 139.337 aktivnih pravnih osoba registriranih u Državnom zavodu za statistiku, a broj insolventnih obrtnika bio je 41.713 od ukupno 96.705 registriranih aktivnih obrtnika i slobodnih zanimanja, prenosi Vjesnik.

U studenome prošle godine bilo je 800 pravnih osoba s blokiranim računima više nego u prethodnom mjesecu, a broj blokiranih obrtnika povećan je na mjesečnoj razini za 375. I iznos nepodmirenih naloga porastao je za visokih 828.9 milijuna kuna, na rekordnu razinu od 35,037 milijardi kuna, što je 2,4 posto više nego krajem listopada i čak 35,9 posto više nego u istome mjesecu 2009. godine.

U HGK-u pojašnjavaju da su novom rekordu najviše pridonijele tvrtke registrirane za djelatnost trgovine kojima je vrijednost blokade računa povećana za 276,6 milijuna kuna te građevinarstva s povećanjem od 166 milijuna kuna. Od ukupne vrijednosti novih naloga koji su došli na naplatu. 44 posto odnosi se na dug pravnih osoba državi zbog neplaćenih poreza i doprinosa, čija je vrijednost također dosegnula rekordnih 13,7 milijardi kuna (neplaćeni porezi 11,95 milijardi kuna, a neplaćeni doprinosi 1.7 milijardi kuna). Kod pravnih osoba kojima su blokirani računi zaposleno je 45.505 radnika, a kod blokiranih obrtnika 25.473 radnika.

Tako kad HGK zaključuje da je u odnosu na prethodnu kriznu 2008. godinu stanje značajno pogoršano: iznos blokade je veći čak 90 posto (ili za 16.6 milijardi kuna), a broj blokiranih poslovnih subjekata 28 posto (ili za 16,6 milijardi kuna), a broj blokiranih poslovnih subjekata 28 posto (ili za 15,5 tisuća), može se pretpostaviti da je stanje zapravo još puno gore jer su se u krizi tvrtke dodatno izvještile u neplaćanju i prikrivanju dospjelih neplaćenih obveza.