Menu
Nizozemska bankarska grupacija ING traži kupce za približno 500 milijuna dolara kredita odobrenih za financiranje podatkovnih centara, što je privuklo pozornost investitora u trenutku rastuće zabrinutosti zbog troškova razvoja umjetne inteligencije.
Prema pisanju Bloomberga, banka je pokrenula postupak prodaje portfelja koji obuhvaća 12 kredita povezanih s velikim podatkovnim centrima u Sjedinjenim Američkim Državama.
Zainteresirani investitori ponude mogu dostaviti do 19. studenoga, pri čemu najmanji ponuđeni iznos mora biti deset milijuna dolara.
Riječ je o jednoj od prvih većih prodaja portfelja sastavljenog isključivo od kredita povezanih s podatkovnim centrima.
Vijest dolazi u trenutku kada se na financijskim tržištima sve češće postavlja pitanje mogu li budući prihodi od umjetne inteligencije opravdati golema ulaganja u podatkovne centre, računalne čipove i energetsku infrastrukturu.
Posebnu pozornost privukao je podatak da se među kreditima ponuđenima na prodaju nalazi i udio od približno 25 milijuna dolara, povezan s izgradnjom velikog podatkovnog centra u američkoj saveznoj državi Novi Meksiko.
Riječ je o projektu Jupiter, koji se povezuje s inicijativom Stargate, iza koje stoje OpenAI, Oracle i japanski investicijski div SoftBank.
Stargate je veliki program ulaganja u podatkovne centre i računalnu infrastrukturu potrebnu za razvoj naprednih sustava umjetne inteligencije.
Izgradnja takvih postrojenja zahtijeva ulaganja ne samo u zgrade i računalnu opremu nego i u hlađenje, proizvodnju električne energije te priključivanje na elektroenergetsku mrežu.
Projekt Jupiter suočio se s poteškoćama u osiguravanju potrebne opskrbe energijom.
Prema pisanju portala Data Center Dynamics, Oracle je ranije poslao obavijest o pozivanju na ugovornu odredbu o višoj sili, nastojeći se zaštititi od mogućih dodatnih troškova projekta.
Planirana snaga postrojenja mogla bi dosegnuti 2,5 gigavata, što pokazuje koliko su velike energetske potrebe suvremenih AI podatkovnih centara.
To ne znači da je izgradnja obustavljena. Prema dostupnim podacima, prva faza projekta dosegnula je važnu građevinsku prekretnicu u listopadu.
Osim kredita povezanog sa Stargateom, ING navodno nudi na prodaju i potraživanja povezana s velikim operaterima podatkovnih centara Vantage Data Centers i CyrusOne.
Prodaja kredita uobičajen je dio poslovanja velikih banaka.
Banke povremeno prodaju svoja kreditna potraživanja drugim financijskim institucijama ili investicijskim fondovima kako bi oslobodile kapital, smanjile izloženost pojedinoj industriji ili drukčije rasporedile rizik.
Takva odluka ne znači nužno da dužnici imaju problema s otplatom.
Kupac preuzima pravo na buduće otplate kredita, a iznos koji je spreman platiti ovisi o kamatnim stopama, kreditnoj sposobnosti dužnika i procjeni rizika.
U slučaju ING-a nije poznato po kojoj cijeni banka očekuje prodati ponuđena potraživanja niti hoće li na transakciji ostvariti dobit ili gubitak.
Također nema potvrde da je riječ o kreditima čija je naplata upitna.
Ipak, vijest je privukla pozornost jer se u posljednje vrijeme sve više raspravlja o tome koliko su banke i drugi investitori izloženi financiranju podatkovnih centara.
Tehnološke kompanije i operateri takvih postrojenja sve se više oslanjaju na zaduživanje kako bi financirali gradnju infrastrukture za umjetnu inteligenciju.
Pritom se očekuje da će budući prihodi od korištenja računalnih kapaciteta biti dovoljni za pokrivanje velikih početnih ulaganja i otplatu kredita.
No ostvarenje tih očekivanja ovisi o potražnji za AI uslugama, troškovima električne energije i rokovima izgradnje.
ING-ova planirana prodaja kredita dolazi nakon snažnog pada vrijednosti američkih tehnoloških dionica, posebno kompanija povezanih s podatkovnim centrima i računalnom infrastrukturom.
Kako piše Bloomberg, dodatnu zabrinutost među investitorima izazvala je mogućnost strožih ograničenja gradnje novih podatkovnih centara u pojedinim američkim saveznim državama.
Istodobno raste zabrinutost zbog velikog zaduživanja kompanija koje ulažu u razvoj umjetne inteligencije.
Izgradnja podatkovnih centara zahtijeva milijarde dolara, a projekti često ovise o dugoročnim ugovorima s tehnološkim kompanijama koje će koristiti njihove računalne kapacitete.
Poseban izazov predstavlja osiguravanje električne energije.
U pojedinim američkim regijama novi podatkovni centri godinama čekaju priključak na elektroenergetsku mrežu, što može odgoditi početak poslovanja i povećati troškove.
Ako izgradnja kasni ili postane skuplja od planirane, to može smanjiti očekivanu zaradu i povećati rizik za banke koje su financirale projekt.
Zbog toga investitori sve pažljivije procjenjuju uvjete pod kojima se takvi projekti financiraju.
ING-ova prodaja portfelja vrijednog 500 milijuna dolara mogla bi pružiti koristan uvid u trenutačnu potražnju za kreditima povezanim s podatkovnim centrima.
Ako kupci budu spremni platiti cijenu blisku nominalnoj vrijednosti kredita, to bi moglo upućivati na to da i dalje postoji snažan interes za financiranje takvih projekata.
S druge strane, značajniji popust mogao bi pokazati da investitori traže veću naknadu za preuzimanje rizika. Ipak, na prodajnu cijenu utječu i kamatne stope te uvjeti pojedinih kredita, pa se iz nje ne bi moglo automatski zaključiti da dužnici imaju financijskih problema.
Konačna cijena, kao ni ishod postupka prodaje, zasad nisu poznati.
