Menu
Utrka za razvoj umjetne inteligencije dovela je američke tehnološke kompanije pred sve ozbiljniji problem: nedostatak električne energije.
Microsoft, Google, Amazon, Meta i drugi tehnološki divovi ulažu stotine milijardi dolara u podatkovne centre, no razvoj elektroenergetske infrastrukture ne uspijeva pratiti rast potražnje za računalnim kapacitetima.
U pojedinim dijelovima SAD-a kompanije na priključak na elektroenergetsku mrežu moraju čekati godinama. Neke zato odlučuju same proizvoditi struju, čak i ako su takva rješenja skuplja od opskrbe iz postojeće mreže.
Kako piše The New York Times, dio američkih kompanija počeo je koristiti motore iz prizemljenih putničkih zrakoplova, prerađene u plinske turbine za proizvodnju električne energije.
Takvi sustavi mogu se postaviti znatno brže nego što je moguće izgraditi novu elektranu ili proširiti elektroenergetsku mrežu, a sve veća potražnja otvara novo tržište kompanijama koje se bave obnovom zrakoplovnih motora.
Među kompanijama koje koriste takvu tehnologiju nalazi se xAI Elona Muska, poznat po razvoju sustava umjetne inteligencije Grok.
Prema pisanju The New York Timesa, xAI je u saveznoj državi Mississippi postavio osam plinskih turbina izrađenih od prerađenih zrakoplovnih motora. Postrojenje je povezano s opskrbom električnom energijom za xAI-jeve podatkovne centre na području Memphisa.
Turbine isporučuje američki ProEnergy, a njihova se tehnologija temelji na obnovljenim dijelovima motora General Electric koji su se nekada koristili u putničkim zrakoplovima.
Svaka turbina ima nazivnu snagu od približno 50 megavata, što znači da osam jedinica može osigurati ukupno oko 400 MW proizvodnog kapaciteta. To, međutim, ne znači da sve neprekidno rade punom snagom.
Kod prenamjene zrakoplovnog motora mijenjaju se dijelovi koji služe stvaranju potiska, a dobivena energija koristi se za pokretanje električnog generatora.
Takve turbine najčešće koriste prirodni plin i omogućuju relativno brzo pokretanje proizvodnje električne energije.
Glavni razlog interesa za prerađene zrakoplovne motore nije njihova cijena, nego brzina kojom mogu početi proizvoditi struju.
Prema procjenama Međunarodne agencije za energiju, priključenje velikog podatkovnog centra na elektroenergetsku mrežu u sjevernoj Virginiji može potrajati i do sedam godina.
Za povećanje kapaciteta često je potrebno graditi nove transformatorske stanice i dalekovode, što zahtijeva velika ulaganja i dugotrajne postupke izdavanja dozvola.
Analitičar konzultantske tvrtke Rystad Energy Audun Martinsen procjenjuje da korištenje prerađenih zrakoplovnih motora može omogućiti pokretanje podatkovnog centra za približno dvije godine.
Takvo rješenje nije nužno jeftinije, ali kompanijama može omogućiti da znatno ranije počnu koristiti skupu računalnu opremu i ostvarivati prihode.
Problemi s opskrbom električnom energijom već utječu na velike investicije. Prema TechCrunchu, Microsoft je u listopadu odustao od planirane uloge glavnog korisnika podatkovnog centra koji britanski Nscale razvija u Loughtonu jer potrebni mrežni kapaciteti neće biti dostupni prije početka ili sredine 2030-ih.
Slična tehnologija sve je zanimljivija i kompanijama koje grade podatkovne centre za OpenAI.
Američki Crusoe, koji sudjeluje u razvoju infrastrukture projekta Stargate, u travnju 2026. naručio je od ProEnergyja dodatnih 13 turbina PE6000.
Svaka ima nazivnu snagu od približno 50 megavata, što znači da bi ukupno naručena oprema mogla osigurati oko 650 MW proizvodnog kapaciteta.
Nije potvrđeno da su sve turbine već isporučene niti da će biti postavljene na istoj lokaciji.
Rast potražnje otvara nove poslovne mogućnosti i kompanijama iz zrakoplovne industrije.
Američki FTAI Aviation, specijaliziran za održavanje i iznajmljivanje zrakoplovnih motora, već je proširio poslovanje na njihovu prenamjenu za proizvodnju električne energije.
Zajednička kompanija u kojoj FTAI sudjeluje ranije je sklopila ugovor vrijedan približno 1,5 milijardi dolara za isporuku takve opreme investitoru u podatkovne centre.
Iako prerađeni zrakoplovni motori mogu pomoći u rješavanju nedostatka električne energije, njihova uporaba ima ozbiljne nedostatke.
Takve su turbine u pravilu manje učinkovite od velikih suvremenih plinskih elektrana, pa za proizvodnju iste količine struje mogu trošiti više goriva.
Osim toga, njihov rad stvara emisije ugljikova dioksida i drugih onečišćujućih tvari.
U slučaju xAI-jevih energetskih postrojenja u Mississippiju i Tennesseeju organizacije za zaštitu okoliša već su izrazile zabrinutost zbog mogućeg onečišćenja zraka.
Dodatni problem predstavlja činjenica da tehnološke kompanije istodobno najavljuju velika ulaganja u obnovljive izvore energije i smanjenje emisija, dok se dio njihove nove infrastrukture sve više oslanja na prirodni plin.
Sve veća potražnja za plinskim turbinama izrađenima od avionskih motora pokazuje koliko se brzo mijenjaju prioriteti tehnološke industrije.
Prije nekoliko godina najveći izazov za razvoj umjetne inteligencije bio je pristup naprednim računalnim čipovima. Danas električna energija postaje jednako važno pitanje.
Kompanije mogu nabaviti najsuvremenije servere i izgraditi podatkovne centre, ali bez dovoljno struje ne mogu iskoristiti njihov puni potencijal.
Zato će dostupnost elektroenergetske mreže i mogućnost vlastite proizvodnje sve više utjecati na odluke o tome gdje će se graditi nova AI infrastruktura.
Korištenje prerađenih zrakoplovnih motora vjerojatno neće postati trajno rješenje za sve podatkovne centre. Njihova manja učinkovitost i emisije ograničavaju dugoročnu isplativost takvog pristupa.
No činjenica da se za napajanje infrastrukture vrijedne milijarde dolara koriste i motori iz prizemljenih putničkih zrakoplova dovoljno govori o razmjerima problema.
